AktualnoSlobodna DalmacijaSvijet

Zašto su zemlje sjevera tako uspješne? Jer ih vode žene! Šveđanke nakon politike jurišaju na Crkvu, Finska ima najmlađu šeficu vlade na svijetu

Čelnica estonske opozicije Kaja Kallas u četvrtak je nominirana za premijersko mjesto.

Očekuje se da u roku od 14 dana sastavi vladu i dobije podršku parlamenta, čime će postati prva žena premijer u povijesti ove baltičke države.

Predsjednica liberalne Reformske stranke i bivša zastupnica Europskog parlamenta, 43-godišnja pravnica Kallas već je 2019. imala priliku postati premijerka Estonije, kad je njezina stranka s 29 posto glasova bila relativna pobjednica parlamentarnih izbora. No nije uspjela sastaviti vladu, pa je premijer ostao Jüri Ratas, čelnik stranke Centar, koji je vladu sastavio i s radikalnom desnicom – s Konzervativnom narodnom strankom Estonije (EKRE).

Sada je Ratas podnio ostavku zbog korupcijskog skandala, pa je izbor za novog mandatara pao na Kallas, koja je najavila da će odmah početi pregovore o formiranju nove vlade.

Uzgred, možda je zanimljivo navesti zbog čega premijeri na sjeveru Europe podnose ostavke. Zbog toga što je estonsko državno odvjetništvo u utorak podignulo optužnice protiv pet visoko rangiranih članova vladajuće stranke Centar, uključujući i glavnog tajnika Mihhaila Korba, nakon čega je premijer abdicirao s funkcije.

Pokazalo se da je Korb estonskom poduzetniku Hillaru Tederu sugerirao da u zamjenu za povoljnu koncesiju nad nekretninom u luci Tallinn – vrijednoj 39 milijuna eura – stranci donira milijun eura. I Teder je do siječnja 2021. u stranke koalicijske vlade doista uložio više od 1,2 milijuna eura, pod egidom “financijske injekcije za spas od krize uzrokovane koronavirusom”.

Iako je nakon objavljivanja optužnice Korb odmah podnio ostavku na funkciju glavnog tajnika, predsjedništvo Centra je na hitnom sastanku zaključilo da to nije dovoljno, nego da odgovornost mora preuzeti i predsjednik stranke, sâm premijer Ratas, što je on učinio već u srijedu.

Odvjetnica digitalnog tržišta

“Danas sam odlučio podnijeti ostavku na mjesto premijera Republike Estonije jer u ovom času smatram najvažnijim preuzeti odgovornost za situaciju u društvu i skandal koji je potresao moju stranku. Držim da time pokazujem visoku razinu političke kulture, a nadležnim tijelima omogućujem da neometano dovrše istragu i dođu do istine u interesu svih građana i dužnosnika ove zemlje”, tako je ostavku obrazložio sad već bivši estonski premijer. Ali ovo nije priča o obrascima političke kulture sjeverne Europe.

Ili ipak jest – ovo je priča o snažnom prodoru žena u politički vrh zemalja na sjeveru kontinenta.

No prije nego što promotrimo širi sjeverni politički pejzaž, vratimo se novopečenoj premijerki Estonije, čiji je otac Siimo Kallas također bio estonski premijer.

Kaja Kallas rođena je 1977. u Tallinu. Diplomirala je pravo 1999. na Sveučilištu u Tartuu, a od 2002. je odvjetnica, među ostalim i kao partner u odvjetničkoj tvrtki Luiga Mody Hääl Borenius i Tark & Co. Završava i Estonsku poslovnu školu (stekavši stupanj MBA za ekonomiju), gdje radi i kao izvršna trenerica. Specijalizirala se za europsko i estonsko pravo tržišnog natjecanja.

Potom 2010., u svojoj 33. godini, ulazi u politiku: pridružuje se Reformnoj stranci i već 2011. ulazi u estonski parlament, gdje predsjeda Odborom za ekonomska pitanja.

Od 2014. do 2018. zastupnica je Europskog parlamenta: radi u Odboru za industriju, istraživanje i energetiku, kao zamjena za Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, te kao članica Intergroupa Europskog parlamenta o digitalnoj agendi.

Tijekom europskog mandata radila je na strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta, energetskoj i potrošačkoj politici, te je nominirana za europskog mladog lidera (EYL40).

Jake žene u Vilniusu

Tematski raspon njezinih interesa pokazuje popis od šest izvještaja koje je podnijela u Europskom parlamentu: mišljenje o uredbi o e-privatnosti; građanskopravna pravila o robotici; mišljenje o godišnjem izvještaju o politici tržišnog natjecanja EU-a; postizanje novog sporazuma Potrošači energije; zakonodavstvo o povredama carina i sankcijama; samoinicijativno izvješće o jedinstvenom digitalnom tržištu.

Očito je da se nova premijerka Estonije fokusira na digitalni razvoj i malo/srednje poduzetništvo. Strastvena zagovornica inovacija, Kallas drži da pretjerana legislativa u digitalnom svijetu sprječava nastanak inovativnih tvrtki, te da zakonski propisi ne smiju ometati digitalnu tehnološku revoluciju.

Uostalom, Estoniju ne smatraju uzalud “najnaprednijim digitalnim društvom” u Europi.

Politički uspon Kaje Kallas nastavlja se i nakon europskog mandata: početkom 2018. postaje predsjednica Reformske strane, koja na izborima 2019. pobjeđuje ispred dotad vladajuće stranke Centar. Ali kao što smo rekli, Kallas tada nije uspjela sastaviti vladajuću koaliciju, pa je na premijersku funkciju morala čekati još dvije godine, sve do ovog tjedna.

No Kallas nije jedina žena u političkom vrhu Estonije. Ova država još od 2016. ima predsjednicu Kersti Kaljulaid, također prvu ženu na toj dužnosti u povijesti Estonije. Ženu na mjestu premijera ima još jedna baltička država – Litva.

Ingrida Simonytė, bivša ministrica financija, litavsku je vladu preuzela nakon izbora prošlog mjeseca. U Vilniusu je i parlament preuzela žena, europska šahovska prvakinja Viktorija Cmilyte-Nielsen iz Liberalnog pokreta.

Nova vlada desnog centra u Litvi je rodno najravnopravnija vlada na istoku EU-a: sastoji se od sedam ministrica i osam ministara (u Hrvatskoj je odnos 4:14). Žene u Vilniusu drže unutarnje poslove, pravosuđe, gospodarstvo i inovacije, obrazovanje, znanost i sport, socijalnu skrb i rad, te poljoprivredu.

Premijerka voli Metallicu

“Željela sam da litavske žene, žene u politici, dobiju na vidljivosti. Imamo mlade, pametne žene i majke koje su sposobne političarke i stručnjakinje u različitim područjima. Žene poput mene, koje su već vidljive i poznate, imaju odgovornost voditi primjerom i podržati druge žene”, kaže nova litavska premijerka Šimonytė, inače ljubiteljica glazbenog sastava Metallica.

Iako i Estonija i Litva spadaju u baltičke zemlje, Estoniju se u širem smislu gleda i kao dio skupine nordijskih država (Danska, Norveška, Švedska, Finska, Island), zbog njezinih povijesnih i kulturnih veza s nordijskim krugom i Skandinavijom. A ta uspješna društva sjeverne Europe u ovom trenutku većinski vode žene.

Estonija se tu savršeno uklapa.

Danska je premijerka Mette Frederiksen. Premijerka Norveške je Erna Solberg. Premijerka Islanda je Katrín Jakobsdóttir. Finska premijerka je Sanne Marin (s 34 godine najmlađa šefica vlade na svijetu).

Talijanska La Stampa smatra da su to dobri znakovi: “Norvešku, Litvu, Dansku, Estoniju, Island i Finsku – sve će (uskoro) voditi žene. Šest premijerki u Europi. Ovo je bez presedana. Očito im je vodstvo povjereno zbog njihovih vještina i stručnosti. Ali nije slučajno da one vode svoje zemlje kroz ova vremena ekonomske i zdravstvene krize. Kako to često biva, i ne samo u politici, kad se krene teško, žene su te koje se suočavaju s izazovom. (…) One se bore s većom energijom jer moraju prevladati prepreke patrijarhalnog svijeta i često su hrabrije i smjelije”, piše talijanski list u petak.

Šveđanke osvojile i Crkvu

Ove jake žene iz šest sjevernih zemalja pružaju potporu jedna drugoj, što se vidjelo kod skandala koji je u prosincu 2019. izazvao estonski ministar policije Mart Helme, čelnik one krajnje desne stranke EKRE, kada je premijerku Finske, spomenutu Sanne Marin, nazvao “prodavačicom” (potekla iz siromašne obitelji, Marin je prije studija radila kao blagajnica), dovevši u pitanje njezinu sposobnost da upravlja zemljom.

Obje današnje estonske liderice odmah su skočile u zaštitu Marin. Tadašnja čelnica opozicije, Kaja Kallas je u priopćenju navela da je Helme “uvrijedio finsku vladu i osobno napao novoimenovanu finsku premijerku”, dok se estonska predsjednica Kersti Kaljulaid ispričala finskoj premijerki i njezinoj vladi u Helsinkiju. A ako se netko slučajno zabrinuo za Švedsku – koje nema na gornjem popisu – neka ne brine. Iako je vodi muškarac, vlada u Stockholmu je većinski ženska. S obzirom na to da su rodnu ravnopravnost u politici već ostvarile, Šveđanke sada jurišaju na drugi “neprikosnoveni” hram muške dominacije – na Crkvu.

Ne samo što je od 2013. poglavar luteranske Švedske crkve žena (nadbiskupica Antje Jackelen), nego žene čine 30 posto svećenstva Švedske crkve, s tendencijom stalnog porasta. Prva svećenica u Švedskoj zaređena je 1960. (u Danskoj 1947., u Norveškoj 1961.), a već do sredine sedamdesetih imali su više od 160 pastorica.

Švedska crkva čak je nedavno modernizirala pravilnik o održavanju misa, pa se novim pravilnikom svećenicima zabranjuje da Boga oslovljavaju u muškom rodu, zamjenicom “On” ili imenicom “Gospodin” – umjesto toga, pastori su upućeni da na misama koriste rodno neutralne termine. Ta odluka donesena je početkom 2018. na zasjedanju Vrhovnog sinoda Švedske crkve, a stupila je na snagu u svibnju 2019., na kršćanski blagdan Duhova.

To je taj sjever – jake žene osvajaju sve segmente društva. Možda su baš zato ta društva najuspješnija na svijetu.

Show More

Povezane objave

Back to top button
Close
Close