TehnologijaVečernji list

Zabrinjavajuće promjene: Evo kako će Hrvatska obala izgledati za 80 godina

U posljednja dva desetljeća broj katastrofa uzrokovanih ekstremnim vremenskim prilikama gotovo se udvostručio na 6.681, u odnosu na 3.656 između 1980. i 1999. godine, navodi se u ovogodišnjem izvješću Ujedinjenih naroda objavljenom uoči Međunarodnog dana smanjenja rizika od katastrofa. Oko četiri petine katastrofa u tom razdoblju otpada na poplave i oluje, no bilježi se i više suša, šumskih požara i toplinskih valova. 

„Nejasno je zašto svojom voljom i svjesni nastavljamo sijati sjeme svog uništenja, usprkos znanstvenim dokazima da svoj jedini dom pretvaramo u nenastanjiv pakao za milijune ljudi“, stoji u uvodu. 




klimatske promjene


Klimatske promjene
Ozonska rupa nad Antarktikom dosegnula rekordnu veličinu



Prema prošlogodišnjem izvješću Međunarodnog panela za klimatske promjene Ujedinjenih naroda (IPCC), globalne temperature vjerojatno će porasti na 1,5 Celzijevih stupnjeva iznad predindustrijskih razina između 2030. i 2052. ako se zagrijavanje nastavi trenutnom brzinom. 

Na sličan scenarij upozorava i članak o klimatskim promjenama objavljen u PNAS-u  2017. godine koji predviđa će do 2100. godine svijet biti topliji za 3 Celzijeva stupnja te upozorava da će prema takvim scenarijima razina mora diljem svijeta do kraja stoljeća porasti između 4,3 i 9,9 metara u odnosu na prosjeke prije drastičnih promjena na Zemlji uzrokovanih klimatskim promjenama.

Što to znači za Hrvatsku, pokazuju sljedeće ilustracije:

Klimatske promjene na Jadranu

Klimatske promjene na Jadranu

Već i uz rast razine mora od samo jedan ili dva metra, sve rive na Jadranu bit će poplavljene. U slučaju rasta od 4 metra, bit će poplavljena i gotovo svaka stara gradska jezgra gradova uz obalu, a u slučaju rasta od 9 metara, pod vodom će biti Trogir, pola Solina, Kaštela, splitskog Poljuda, Dioklecijanove palače, Lore, luke i kolodvora… Najranjivije područje na klimatske promjene u Hrvatskoj je dolina Neretve. U slučaju rasta od 4 metra, nestaju Opuzen, Metković i Ploče… Pod vodom bi završila i stara gradska jezgra Dubrovnika. Na sjeveru, u Rijeci bi pod morem završila praktično svaka znamenitost ovog grada, a slično bi bilo i u Puli.

Kako bi se izbjegla sumorna budućnost Zemlje i pretvaranja iste u nenastanjiv pakao, nužno je brzo djelovati na prevenciji, prilagođavanju na klimatske promjene i smanjivanju rizika od katastrofa, zaključuje se u ovogodišnjem UN-ovom izvješću.

Show More

Povezane objave

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Back to top button
Close
Close