BusinessSlobodna Dalmacija

Vlada će ubrizgati dodatnih 350 milijuna kuna u domaće gospodarstvo kako bi očuvala radna mjesta i spriječila – kataklizmu! Evo što kažu poduzetnici

Država je opet odriješila kesu.

U iduća tri mjeseca Vlada će ubrizgati dodatnih 350 milijuna kuna u domaće gospodarstvo kako bi očuvala radna mjesta i spasila domaće gospodarstvo od kataklizme koja joj prijeti uslijed epidemije koronavirusa. Time će iznos izravnih potpora privatnim tvrtkama narasti na 7,2 milijarde kuna.

– Naš je temeljni cilj očuvati radna mjesta. U proteklih šest mjeseci Vlada je poduzela niz mjera za očuvanje radnih mjesta, što je omogućilo zadržavanje niske stope nezaposlenosti, očuvanje likvidnosti brojnih poduzeća, bolju turističku sezonu od očekivane i manji gospodarski pad od prvih predviđanja – ustvrdio je premijer Andrej Plenković u utorak u Banskim dvorima podsjećajući da je 29. veljače, prije izbijanja COVID-19 krize, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje bilo 1.542.328 osiguranika. A da ih 15.listopada ima 3 210 više, odnosno 1.545.538.

Donesene mjere podržava i Hrvoje Bujas iz Glasa poduzetnika.

– Mjere su praktički nastavak dosadašnjih mjera, samo su malo redizajnirane. Rekao bih da su prilagođene situaciji i Glas poduzetnika generalno podržava ovaj paket mjera za očuvanje radnih mjesta. On je bolji nego što je bio onaj prezentiran prije mjesec dana – poručuje Bujas. Povećan je raspon sektora koji mogu ući u paket mjera. Napravljen je i modalitet vezan uz skraćeni radni tjedan, gdje je cifra sa do 2 tisuće povećana na do 2800 kuna.

– To smatramo dobrim rješenjem, posebno za proizvodne djelatnosti, ali i određene djelatnosti iz sektora trgovine i veletrgovine – poručuje Bujas.

No, ovdje – upozorava on – postoji jedan „ali“.

– Ovo je paket baziran na očuvanje radnih mjesta, i to je u redu, no smatramo da u tom paketu nedostaje daleko brža provedba kreditnih linija za tvrtke odnosno poduzetnike za s jedne strane očuvanje likvidnosti, a s druge za dodatna investiranja. Danas usprkos krizi postoji čitav niz tvrtki koje su našle svoj model kako uspjeti na tržištu, ali koje trebaju dodatni upliv sredstava. To tražimo od početka, kako bi te tvrtke dodatno zaposlile ljude koji se ipak nađu na tržištu rada – upozorava Bujas. Koji, kako kaže, traži puno bržu reakciju i bolji angažman svih državnih institucija, od HBOR-a do HAMAG Bicroa, kao i guranje što više sredstava i kroz poslovne banke.

– Ovo su mjere do kraja godine. Listopad, studeni i prosinac brzo će proletjeti i ako se nastave ove brojke i ovakva neizvjesnost ne samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu, mjere će se morati nastaviti – zaključuje Bujas. 

Poznati poduzetnik Saša Cvetojević kaže pak za Slobodnu Dalmaciju da ne koristi potpore države, ali da prati trendove vezane uz epidemiju. I pritom upozorava na jednu važnu stvar.

– Puno toga ovisi o tome kakav će u idućim mjesecima biti odgovor zdravstvenih vlasti. Ako se ponovno uvede potpuni lockdown, nema tih mjera koje će spasiti gospodarstvo od pada – naglašava Cvetojević. Čak i parcijalna ograničenja, ističe on, mogu značajno naštetiti gospodarstvu. No potpuni lockdown u ovim bi uvjetima, uvjeren je Cvjetojević, bio razoran.

– Ovako, sa kombinacijom mjera i srednjim pristupom koji je između potpunog lockdown-a i potpunog otvaranja imati ćemo pad, ali možda možemo kroz njega proći do proljeća – zaključuje on.

A tada sve ćemo nade položiti u cjepivo. Koje bi trebalo okončati najveću svjetsku gospodarsku krizu u posljednjih sto godina.

Što donose mjere?

– SKRAĆIVANJE RADNOG VREMENA – povećanje subvencioniranog rada na 70 posto umjesto dosadašnjih 50 posto – maksimalna mjesečna potpora po radniku raste na 2800 kuna, uz oslobođenje od doprinosa za subvencionirani rad. U praksi, to znači da će radnici u tvrtkama koje su uslijed epidemije morale ograničiti radno vrijeme moći raditi dan i pol, ostala tri i pol dana u tjednu ne raditi, a to će im pokrivati HZZ sa 2800 kuna;

– STUPNJEVANJE POTPORA – 2000 kuna ubuduće će se uplaćivati za pad prometa od 40 posto, 2500 kuna za pad od 45 do 50 posto, 3000 kuna za pad od 50 do 55 posto, 3500 za pad od 55 do 60 posto, a 4000 za pad prometa od 60 i više posto. Riječ je o iznosima na koje se korisnici potpore oslobađaju se plaćanja doprinosa;

– POTPORE SAMO ZA ONE KOJI RADE – potpore od države moći će koristiti samo oni poslodavci koji nisu prestali obavljati svoju djelatnost. Time će se izbjeći mogućnost da poslodavci uzmu potpore za plaće, a privremeno zatvore svoje tvrtke.

Promjena računice pada prometa

Pad prometa od sada se neće mjeri na mjesečnoj bazi i uspoređivati primjerice listopad ove sa listopadom prošle godine, nego se pad uspoređuje sa drugim i trećim kvartalom u ovoj i prošloj godini. U Vladi se nadaju da e tako dobiti realniju sliku pada prometa u pojedinim djelatnostima.

Uključen i povremeni prijevoz

Sektorima čiji je rad ograničen odlukom Stožera civilne zaštite dodaju se i sektori biljne i stočarske proizvodnje, ribarstva te usluga povezane s putničkim i vodnim prometom, odnosno usluga povremenog prijevoza. Korisnici dosadašnje potpore za mikropoduzetnike sa manje od 10 zaposlenih imat će pravo na potporu bez obzira na sektor djelatnosti.

Show More

Povezane objave

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Back to top button
Close
Close