AktualnoSlobodna DalmacijaSvijet

Vesna Škare Ožbolt piše za ‘Slobodnu‘: Biden je bio snažan zagovaratelj NATO-ova bombardiranja Srbije. Zato je tamo praktički persona non grata

Joe Biden osoba je s cjeloživotnim iskustvom u visokoj politici, a istaknuo se najviše u američkom Senatu gdje je desetljećima bio član Odbora za vanjsku politiku i predsjedavao je njime nekoliko godina.
Bio je najmlađi američki senator 1974. godine. Također je bio član Odbora za pravosuđe američkog Senata. Iz osobnih saznanja mogu potvrditi da je Biden osoba koja zahtijeva veliku disciplinu, pripremljenost, lojalnost i poštovanje.

On radi s malim krugom ljudi u koje ima apsolutno povjerenje, taj broj ljudi možete smjestiti u dnevni boravak, tako da vam je jasno o kojem se broju ljudi radi. Možda su neki zaboravili podatak da se Joe Biden kandidirao na izborima za američkog predsjednika 1988. godine, ali morao je prekinuti kampanju nakon priznanja da je plagirao govor tadašnjeg lidera Britanske ljevičarske stranke (Labour Party).

Upoznata sam s američkom politikom, pratim je i prema pouzdanim izvorima iz Washingtona imam saznanja da Bidena po hodnicima Kongresa nazivaju Obaminim čovjekom.

‘Najbolji potpredsjednik’

Sam predsjednik Obama nazivao ga je najboljim potpredsjednikom kojeg je Amerika ikada imala. Vrlo je vjerojatna mogućnost da će Biden nastaviti voditi politiku Obamine administracije, a to se naročito tiče trenutnog stanja krize u Americi.

COVID-19 uz, naravno, prijašnje inicijative i prosvjede vezane uz “Black Lives Matter” gurnulo je američko društvo u još veće podjele i sami smo svjedočili neredima koji su se događali. Biden i njegova administracija suočeni su s vrlo zahtjevnim poslom koji ih čeka kako u Bijeloj kući tako i na terenu. Učestalo se pojavljivao pokraj predsjednika Obame, što možda na neki način on iskorištava kao mogućnost da pokupi zasluge iz Obamine ostavštine, a za koje izravno nije zaslužan.

Vrlo je iskusan političar i obnašao je dužnost američkog potpredsjednika osam godina, što znači da je vrlo upućen u sva zbivanja u Americi, ali i u svijetu. Bivši predsjednik Obama ima pristup izvještajima sigurnosnih agencija, kao i svi ostali bivši predsjednici, te je vjerojatno uputio i Bidena u problematiku kako unutarnje tako i vanjske politike.

Obama je imao veliku ulogu u njegovoj kampanji. Neki tvrde da će Biden morati vratiti ugled Americi nakon ulaska prosvjednika u zgradu Kongresa, jer kako navode mediji, to je pad demokracije i načela za koje se Amerika zauzima u svijetu. Nakon Trumpa sigurno će doći do promjena u vođenju unutarnje, ali i vrlo važne vanjske politike. Novi predsjednik će na neki način angažirati ponovno ljude iz Obamine administracije.

Samantha Power, koja je trenutno profesorica na Harvardu, a bivša UN veleposlanica Amerike u New Yorku iz Obamine administracije, jedna je od kandidata za mogući povratak u politiku. Pitanje je hoće li se vratiti u UN u New Yorku ili na neku drugu dužnost, ali iz saznanja kojih imam zasigurno će joj se ponuditi neka pozicija vezana za vanjsku politiku.

Tisuće novih imenovanja

Također nova administracija može rezultirati i s oko 4000 novih političkih imenovanja kako u Bijeloj kući, tako i u State Departmentu (Ministarstvo vanjskih poslova) te u ostalim ministarstvima. Vanjska politika Amerike će zasigurno doživjeti zaokret, a naravno u fokus se ponovno vraćaju Iran, Rusija, Kina i NATO. Hoće li Biden nastaviti ratove i započeti nove, mislim da ne trebamo biti previše iznenađeni ako to bude pozitivan odgovor.

Bidenova administracija će biti neusporedivo angažiranija u transatlantskim odnosima. Za nas je ključna suradnja Amerike s EU-om, što je i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen navela u svoje četiri ključne točke.

Smatram da će se Amerika više uključiti u rješavanje problema na Balkanu i to ponajviše u suradnji s Njemačkom, koju Bidenova administracija smatra najvažnijim saveznikom u Europi. Veliku ulogu u toj američkoj politici će imati EU, svi dobro znamo da nakon Brexita, Amerika postaje još važniji partner EU-a.

Što se tiče naših susjednih država, u Bidenovoj administraciji najviše poteškoća ili možda neostvarenih želja će zasigurno imati Srbija i Republika Srpska u BiH. Nakon terorističkog napada u New Yorku 11. rujna prostor bivše Jugoslavije postao je manje važan u vanjskoj politici Sjedinjenih Američkih Država.

Također, odnosi Srbije s Trumpovom administracijom izgledali su pozitivno za Srbiju i njezine interese, što su oni i očekivali slaveći Trumpov izbor. Ali, ta administracija bila je nepredvidiva i nije se pokazala tako pozitivnom za Srbiju, ali i za nova moguća rješenja u BiH, tu mislim na Daytonski sporazum. Za Republiku Srpsku u BiH također se Trumpova administracija nije iskazala blagonaklonom, predsjednik Dodik je još uvijek na crnoj listi, tj. pod sankcijama SAD-a, a od 2018. je i njegov suradnik Nikola Špirić.

Tijekom rata 1999. Biden je bio snažan zagovaratelj NATO-ova bombardiranja Srbije kao rješenja za okončanje rata, što sada stvara vjerojatno negativan stav vanjske politike Srbije, jer on je praktički smatran za persona non grata u Srbiji. Biden će nastaviti štititi interese Kosova i njegova administracija će pružiti potpunu podršku rješavanju pitanja Kosova i vjerojatno priznanje od strane Srbije.

Zapadni Balkan

Zaključujući prema prijašnjim stavovima, politici i pouzdanim izvorima, smatram da će Bidenova politika pokušati provesti reforme Daytonskog sporazuma te rješavanje pitanje Kosova, što nikako neće biti lagano niti za jednu stranu u procesu. Osobno sam vodila proces pregovaranja s pobunjenim Srbima, UN-om i riješila mirnu reintegraciju Podunavlja natrag u teritorij Hrvatske. Iz toga razloga vrlo sam upućena u razvoje događaja i američku vanjsku politiku.

Bidenovu administraciju čeka puno posla na ovim prostorima, a hoće li se aktivno baviti njima – vjerujem da hoće jer on osobno ima iskustva i znanja o zbivanjima na ovim prostorima od 90-ih godina do danas. Smatram da je ovo idealna prilika predsjednika Bidena da vrati ugled i obnovi američku vanjsku politiku upravo fokusiranjem na rješavanje problema na Zapadnom Balkanu. Tu je, naravno, prisutna i utrka s Kinom i Rusijom koje već grade svoj utjecaj na ovim prostorima, što geopolitičkim stavovima Amerike ne odgovara.

Kako sam već navela, američki glavni saveznik na tome putu je Njemačka, a i sam njemački ministar vanjskih poslova Maas navodi da bez Zapadnog Balkana europski projekt nije dovršen. Novi američki predsjednik vodit će aktivnu vanjsku politiku na ovim prostorima, ne bih se niti iznenadila njegovu posjetu, a sada hoće li se Amerika pokazati ponovno snažnim i neophodnim faktorom u rješavanju svjetskih problema, morat ćemo još pričekati neko vrijeme, dok Bidenova administracija ne počne sa svojim djelovanjem. Zanimljivo će biti također vidjeti tko će biti sljedeći američki veleposlanik u Hrvatskoj, što će isto poslati jednu poruku vezanu za odnose Amerike s Hrvatskom i ovim dijelom Europe.

Velike nade polažem u znanje i senzibilitet predsjednika Bidena oko ove regije, jednako tako polažem nade i u energiju i interes njegove potpredsjednice Kamale Devi Harris.

Show More

Povezane objave

Back to top button
Close
Close