AktualnoSlobodna Dalmacija

Velika analiza srpskog gospodarskog ‘čuda‘: jesu li Vučićeve priče najobičnije bajke za malu djecu ili će ta država ipak postati vodeća zemlja regije?

Na Zlatiboru, planini u Srbiji, u četvrtak je predsjednik Aleksandar Vučić svečano otvorio panoramsku gondolu dugu devet kilometara i prema tome najdužu na svijetu. Riječ je o investiciji vrijednosti 13 milijuna eura iza koje stoje ulagači iz Francuske. Zagreb je svoju bitno kraću žičaru platio sam, uz porast cijene od više od 100 milijuna kuna na više od pola milijarde kuna, što je bitno skuplje od zlatiborske. I još uvijek ne vozi. Bandićeva posla.

O Srbiji se posljednjih godina sve više govori kao o uspješnoj ekonomiji. Tako je Nova ljubljanska banka (NLB) završila akviziciju Komercijalne banke Beograd, treće po veličini u Srbiji, uz odobrenje financijskih regulatora u EU-u. NLB sada postaje jedan od najvećih aktera na srbijanskoj bankarskoj sceni, s oko 12 posto udjela na tržištu.

Njemačka tvrtka “Continental” u Novom Sadu gradi novu tvornicu za proizvodnju automobilske elektronike, a izvijestili su da uz nju planiraju gradnju još jedne proizvodne jedinice. Riječ je o dva ulaganja vrijedna 140 milijuna eura, u kojima će, u prvoj fazi, biti otvoreno oko 500 radnih mjesta.

Dio je to ukupnih investicija u iznosu od tri milijarde eura bruto, a više je od 60 posto ukupnih investicija na području zapadnog Balkana (što i nije toliko čudno jer je Srbija daleko najveća zemlja zapadnog Balkana). Vučić je najavio i velike infrastrukturne projekte, među kojima je dovršavanje autocesta, stanova za vojsku i policiju, sustava kanalizacije. Posebno je istaknuo da će uskoro biti završen autoput do Istanbula, koji će velik dio prometa preusmjeriti prema Srbiji. A tu je i pitanje iskorištavanja litija nužnog za izradu baterija za električna vozila. U Srbiji su relativno nedavno otkrivene velike zalihe tog elementa.

– Nećemo dozvoliti nikakvo bušenje vezano uz litij dok se ne napravi velika tvornica baterija za automobile i autobuse. Rudna će renta biti pet posto. Kad vidimo što država Srbija dobiva, kada budemo vidjeli da će se zaštititi životna sredina i ljudi, onda će moći. Naglašavam, neće se ništa potpisati dok ne vidimo što je dobro za Srbiju – istaknuo je Vučić.

Slijede vijesti koje bi rado objavljivali svi u regiji, uključujući i članice EU-a. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić 12. siječnja je objavio da je Srbija po privrednom rastu prva u Europi u 2020. godini, što će biti formalno potvrđeno krajem ožujka, a sve to, kako je dodao, bilo je moguće zahvaljujući reformskim mjerama koje su pokrenute od 2014. godine i brzim otvaranjem zemlje poslije prvog vala koronavirusa.

To je potkrijepio sljedećim brojkama za prošlu godinu: u prvom je kvartalu Srbija imala rast od 5,2 posto, a eurozona pad od 3,2 posto. U drugom je tromjesečju omjer bio Srbija -6,3%, eurozona -14,7%, a u trećem Srbija -1,4%, a eurozona -4,3%.

Srbija je kroz 2020., pandemijsku godinu, kada se svuda bilježio povijesni pad ekonomije, prošla gotovo pa neokrznuta. Dodajmo tome da je godišnja stopa inflacije 1,6 posto, kakvu bi Europska središnja banka rado vidjela u eurozoni, koju sve više muči deflacija. Europska komisija je u prosincu objavila da će Srbija ostvariti najmanji ekonomski pad na godišnjoj razini u odnosu na članice EU-a i zemlje zapadnog Balkana, samo 1,8 posto. Dok bi ove godine rast trebao iznositi 4,8 posto, a jedan posto manje u 2022. godini. MMF u procjenama govori o padu od 1,5 posto.

Beogradski Blic je u svojoj analizi ovog impozantnog uspjeha naveo kako “analize govore da su najbitniji faktori zbog kojih udarac korona-krize u Srbiji na kraju neće biti toliko jak upravo oni zbog kojih naša ekonomija trenutno nije jača”. Srbija se ne oslanja toliko snažno na turistički sektor, za razliku od Grčke i Hrvatske, kao ni na ugostiteljstvo i hotelijerstvo.

Poljoprivreda i dalje čini važan dio BDP-a (kreće se nešto više od pet posto, što je gotovo pa dvostruko više nego u nekim novim članicama EU-a iz srednje i istočne Europe), a poljoprivreda je donijela mnogo veće prinose nego prošle godine.

– Uzdali smo se u poljoprivredu i ispostavilo se da smo bili u pravu – rekao je Ivan Nikolić iz Ekonomskog instituta za Blic, navodeći da je došlo i do porasta ekonomske otvorenosti zemlje jer je izvoz roba i usluga od 2012. godine više nego udvostručen i sada čini 50 posto BDP-a.

Jorgovanka Tabaković, guvernerica Narodne banke Srbije, u listopadu je objavila da je MMF ocijenio kako je “Srbija donijela snažan, pravovremen i sveobuhvatan paket mjera, kojima je podržana domaća potražnja i spriječen pad poslovnog i potrošačkog povjerenja u trenucima kada je globalni pesimizam bio najizraženiji”.

Ivan Nikolić, glavni urednik ekonomskog biltena “Mjesečne analize i trendovi”, ocijenio je da su uspješni ekonomski rezultati posljedica izdašnog paketa pomoći Vlade Srbije za suzbijanje negativnih učinaka pandemije, ali i činjenice da je srpska ekonomija ušla u krizu s visokim gospodarskim rastom, suficitom u proračunu, te je i drugu godinu zaredom poljoprivreda ostvarila dobar rezultat.

Srbijanska vlada je tijekom prošle godine kroz više paketa pomoći gospodarstvu, poglavito malim i srednjim poduzećima, izdvojila više od 5,1 milijardu eura, izjavio je krajem 2020. godine ministar financija Siniša Mali.

– Prije globalnih poremećaja izazvanih pandemijom, gospodarski rast bio je potaknut snažnim priljevima izravnih stranih ulaganja iz EU-a te Rusije, Švicarske i Kine. Iako se Srbija i dalje zalaže za nastavak procesa pristupanja EU-u, prošle je godine ojačala svoje veze s drugim globalnim silama, ponajviše s Kinom. To je bilo najočitije u visoko oglašenoj pomoći pandemije koju je Kina pružila zemlji, ali se također odnosi i na druga područja, poput ulaganja u ključnu infrastrukturu – za Slobodnu Dalmaciju je rekla Nina Skero, predsjednica Centra za ekonomska i poslovna istraživanja iz Londona.

Tamara Bašić Vasiljev, viša ekonomistica u Oxford Economicsu, navodi za “Slobodnu” da je Srbija, u trenutku izbijanja krize, bila u cikličkom uzletu, ekonomskom zamahu, što joj je olakšalo suočavanje s krizom.

– Srpski porezni sustav u posljednje je vrijeme reformiran, ali uglavnom kako bi se što veći dio sive ekonomije prebacio u službeni sustav. Podrška stranim investitorima postoji od 2000-ih, a sadašnja je uprava dala koncesije za nekoliko velikih stranih ulaganja, od investicija u nekretnine u glavnom gradu (projekt “Beograd na vodi”) do koncesije za rudnike tvrtki “Rio Tinto”, topionicu Smederevo investitorima iz Kine i druge. To je donijelo veliki porast ulaganja počevši od 2018. godine i pomoglo da ekonomija ostane jaka i 2021. godine – tumači Bašić Vasiljev.

– Odbor izvršnih direktora MMF-a donio je odluku o uspješnom završetku petog, posljednjeg razmatranja rezultata ekonomskog programa Srbije – priopćila je Narodna banka Srbije 8. siječnja.

A tri dana kasnije Blic objavljuje da će srbijanska vlada tijekom siječnja pregovarati s predstavnicima MMF-a o novom aranžmanu kako bi se nastavila provedba strukturnih reformi. Za beogradski dnevni list ekonomist Ljubodrag Savić zagovara potpisivanje novog aranžmana jer prisutnost MMF-a predstavlja sigurnost za ulagače.

– MMF je, ipak, jedna multinacionalna financijska institucija koja, prije svega, štiti interese bogatih zemalja, a mi, htjeli to ili ne, moramo surađivati s tim bogatim zemljama, naročito u financijskom smislu. Zato je vrlo važno kada MMF da pozitivnu ocjenu našoj zemlji, a to je značajno i za financijere i strane investitore – rekao je Savić za Tanjug.

Gospođa Bašić Vasiljev iz Oxford Economicsa smatra da je odluka Srbije da surađuje s MMF-om vrlo pozitivna.

– Srbija se nije obratila MMF-u za pomoć tijekom pandemije, nego se umjesto toga na proljeće okrenula privatnim investitorima kad je izdala dvije milijarde eura obveznica za pokrivanje fiskalnih troškova. Srbija trenutačno ima aranžman instrumenta za koordinaciju politike s MMF-om, usmjeren na savjetodavnu politiku i nema financijsku potporu. S dobrim izgledima za kreditni rejting, Srbija uskoro cilja na investicijsku ocjenu i želi “dobiti diplomu” od MMF-a za buduće financijske potpore – iznosi.

Guvernerica Tabaković je dodala kako sve to potvrđuje da su mjere bile dobro osmišljene i usmjerene na zaštitu građana, podršku domaćinstvima, očuvanje radnih mjesta, veća ulaganja u zdravstvo, osiguranje likvidnosti u bankarskom sektoru i lakše otplate obveza po osnovi kredita.

Sve navedeno dobro zvuči, ali je istodobno i signal svih problema koji se mogu pojaviti u slučaju da kriza potraje. Srbija je poduzela mudar korak kad je pozvala MMF da djeluje u savjetodavnoj ulozi jer je time stvorila snažan alibi u međunarodnim krugovima. Kako se ne bi vidjeli problemi koji proviruju ispod pozlate o kojoj smo dosad pisali.

O njima, među ostalim, govori i MMF koji je istaknuo kako u idućem razdoblju “prioriteti ostaju vezani uz nastavak strukturnih i institucionalnih reformi. Srednjoročni prioriteti obuhvaćaju i razvoj tržišta kapitala, unapređenje upravljanja, uključujući i jačanje vladavine prava.”

Indikativno je da o ekonomskim planovima Srbije u javnosti primarno govori predsjednik Vučić iako to nije u okviru njegovih ustavnih ovlasti. I tako dolazimo do problema: Srbija je još uvijek u sivoj zoni kad je riječ o pitanju standarda. Zato su, primjerice, Kinezi voljni ulagati u Srbiju, ali ne i u Hrvatsku, gdje se moraju ponašati po zadanim pravilima EU-a.

Digresija: pelješki most nije kineska investicija, nego europska jer 85 posto troškova namiruje EU. Hrvatska, uz pomoć povoljnog kredita Europske investicijske banke, pokriva 15 posto.

Kinezi su samo izvođači koji su dobili posao na natječaju zato što imaju najmanje troškove radne snage. Što bi, za buduće slične natječaje na razini EU-a, trebao regulirati novi sporazum EU-a i Kine o ulaganjima. Svih tih problema u Srbiji nema. Kontroverzni projekt “Beograd na vodi” je prošao, ali je u Zagrebu zaustavljen Bandićev sličan projekt na prostoru zelenih površina uz Savu.

Milojko Arsić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, za agenciju Beta je izjavio kako je neosporna potreba za povećanjem javnih investicija u Srbiji jer je zemlja desetljećima nedovoljno ulagala u prometnu, energetsku i komunalnu infrastrukturu. Ali je također neophodno unaprijediti proceduru izbora projekata.

– To podrazumijeva da se prije odluke o realizaciji napravi analiza isplativosti, a da se zatim organizira javna rasprava kako bi se provjerilo je li analiza napravljena korektno, kao i je li predloženi projekt stvarni prioritet – navodi profesor.

U situaciji u kojoj u Srbiji postoji samo jedna osoba koja upravlja svim polugama vlasti, takvo što je teško ostvarivo. I zato im se često događa da projekti traju dulje od predviđenog, cijena im je veća nego što se navodilo i nadilazi ekonomsku opravdanost. Vidi na početku teksta Bandića i žičaru.

– Već nekoliko godina osnovne slabosti države nisu u ekonomskoj politici, nego u privrednom sistemu, odnosno u pogoršanju kvaliteta institucija, bujanju klijentelizma i korupcije, nekompetentnosti državnih organa – zaključio je profesor Arsić.

Srbija, dakle, nije “gospodarsko čudo” jer je riječ o zemlji koja se tek treba suočiti s rizicima koje donosi stanje “postkorone”. Jedan od njih je nezaposlenost, koja je i sada oko osam posto, što je relativno visoko, dok je stopa zaposlenosti u trećem kvartalu iznosila svega 49,9 posto prema podacima Statističkog zavoda.

To je znak da velik broj ljudi i dalje radi u sivoj zoni. Više analiza navodi kao ozbiljan problem previsok rast plaća u javnom sektoru, te mirovina, koje vlast koristi kao sredstvo osiguranja političkog utjecaja. Konačno, tu je i pitanje oslanjanja na “atmosferske uvjete” koji dovode do dobrih poljoprivrednih prinosa. Nizozemska je drugi svjetski izvoznik poljoprivrednih proizvoda, što nikad ne bi postala da ta proizvodnja ovisi o lijepom vremenu. Što, dakle, ako ove godine podbace prinosi?

Srbija je svakako u drugoj polovini prošlog desetljeća doživjela ozbiljan ekonomski pomak, ali riječ je i dalje o slabo razvijenoj zemlji, relativno skromnog standarda građana kad se usporedi i sa zemljama srednje i istočne Europe. O zemlji čiji su potencijali bitno veći, ali za njihovo je ostvarivanje potrebna politika koja bi isključila korupciju i klijentelizam. Zato je ključna reforma napuštanje političkog kapitalizma, ali za to je potrebna politička promjena, koja nije na vidiku.

Show More

Povezane objave

Back to top button
Close
Close