BusinessSlobodna Dalmacija

Tko kaže da je sve stalo?! Građevinarstvo cvate, raste broj izdanih građevinskih dozvola, a rastu i plaće. Najveći je problem – manjak dobrih zidara

Kako strože epidemiološke mjere stupaju na snagu, sve više poslovnih sektora bilježi lošije poslovanje, neki su morali podijeliti otkaze, drugi su koristeći Vladine mjere poslovanje stavili u mirovanje, a od navedenog bitno odstupa – građevina.

Prema informacijama Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je u listopadu izdano 920 građevinskih dozvola, što je za čak 7,6 posto više u odnosu na listopad 2019. godine.

Prema vrstama građevina, 82 posto, odnosno 756 dozvola izdano je za zgrade, a 18 posto, odnosno 164, za ostale građevine. Dakle, iako nam se čini kako posljednjih mjeseci sve staje, podaci jasno kažu kako se gradi i radi!

Potvrđuju nam to i priče s terena. Građevinari ne žele pregristi jezik, klone se i medijskih istupanja, no u razgovoru s nama kucaju o drvo i potvrđuju kako su oni među rijetkima u ovoj krizi koji otvaraju nova radna mjesta.

– Kriza se osjetila malo u ožujku i travnju, tada smo obustavili rad na gradilištima, no uspjeli smo ostati na nogama i nastaviti jakim tempom. Naplata nije problem, posla ima, i to u novogradnji i obnovi, zapošljavamo ovisno o obimu dobivenih projekata, recimo moja firma je utrostručila broj zaposlenih u drugom djelu ove godine. Radnike treba dobro tretirati i pošteno platiti, pa ih se uspije zadržati, no veliki je problem naći kvalificiranog i kvalitetnog radnika. Kronično nam nedostaje nam dobrih zidara, keramičara. Bilo bi dobro i da država više potiče zapošljavanje naših ljudi, jer zbog njihovog stava više nam se isplati zaposliti strance, recimo Ukrajince ili Ruse – govori nam direktor jedne građevinske tvrtke sa sjedištem u Splitu.

Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze, potvrdila nam je istinitost tvrdnji građevinara. Dapače, smatra kako će upravo građevinarstvo biti jedna od grana na kojoj će se temeljiti izlazak iz krize uzrokovane pandemijom, pa je, naglašava, važno ne stavljati ga u nepovoljan položaj, već građevinu treba tretirati, tvrdi, kao stratešku djelatnost.

– Dozvolama izdanima u listopadu predviđena je vrijednost radova od 3,03 milijarde kuna, što je 9,7 posto više nego u listopadu 2019. kada je vrijednost radova iznosila 2,7 milijardi kuna. Prema izdanim građevinskim dozvolama u listopadu, predviđena je gradnja 1738 stanova – iznosi Čagalj. Ističe kako je kontinuirani rast u građevini prisutan nekoliko posljednjih godina.

– Vidljivo je povećanje u odnosu na sva razdoblja osim na prvi kvartal 2020. jer je lockdown zbog koronavirusa utjecao na građevinske radove najviše u travnju i to tako da su mjere za suzbijanje koronavirusa, koje su bile na snazi od ožujka 2020. godine, utjecale na smanjenje poslovnih aktivnosti poduzetnika. Iako je do pojave koronavirusa vidljiv nastavak uzlaznoga trenda koji kontinuirano traje već duži period, građevinarstvo se još nije vratilo na rezultate 2008. godine kad je bilo na vrhuncu. Dobre su okolnosti što nije bilo zahvaćeno zabranama rada tijekom lockdowna – kaže jedna od rijetkih žena koja ruši predrasude o tome kako je građevina “muški” sektor.

I podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuju kako je zaposlenost u građevinskom sektoru prošlog mjeseca porasla za 2.3 posto.

– Plaće u građevinarstvu rastu kontinuirano pa je prosjek u lipnju iznosio 5 577 kuna. Broj zaposlenih također je u porastu pa je u zadnjih godinu dana zaposleno više od 15 tisuća radnika te je ukupna brojka zaposlenih u pravnim osobama 98 tisuća. Još uvijek nije dosegnut najveći broj zaposlenih od 101 500 radnika koliko je bilo 2008., ali trend pokazuje da će se to ubrzo dogoditi – optimistična je naša sugovornica. Vrijednost novih narudžbi, kao i vrijednost izvršenih radova pokazuju, smatra, da građevinarstvo može biti motor za pokretanje i drugih industrija.

– Infrastrukturni projekti financirani javnim sredstvima važan su segment za opstanak građevinskog sektora te je potrebno učiniti i dodatne napore da se svi najavljeni projekti nastave te da se investira i u nove projekte. Problemi hrvatskih građevinara vezani za likvidnost, nelojalnu konkurenciju, nedovoljnu investicijsku aktivnost i angažman banaka, te nedostatak kvalificiranih radnika – potvrđuje nam ono što su nam rekli i sami građevinari. O tome se posljednjih godina pisalo i izvještavalo, a 2021. trebala bi ponuditi rješenje.

– Taj problem tvrtke rješavaju uvozom stranih radnika iz izvaneuropskih zemalja. Koliko je problem izražen, vidljivo je i iz podatka da je ove godine uvezeno oko 26 tisuća građevinskih radnika što je gotovo 80 posto odobrene kvote za uvoz radnika. Kvotni sustav uvoza stranih radnika je, usvajanjem novog Zakona o strancima, ukinut, pa će uvoz biti jednostavniji i brži, pogotovo za zanimanja s liste deficitarnih zanimanja i to je jedna od većih promjena u odnosu na trenutno važeći zakon. Novi Zakon je korak naprijed u rješavanju problema nedostatka radnika jer će poduzetnici moći radnika tražiti u trenutku kad im je potreban bez bojazni o potrošenim kvotama.

Ovdje svakako treba napomenuti da domaće tvrtke radije zapošljavaju domaćeg radnika, a stranog će radnika zaposliti samo ako ne mogu doći do domaćeg koji je u pravilu kvalitetniji i bolji. Stoga bi osposobljavanje i prekvalifikacije viška kapaciteta iz turizma i ugostiteljstva građevinskim tvrtkama svakako olakšalo pronalazak radnika na domaćem tržištu rada – smatra Čagalj. Naglašava kako, zahvaljujući katalogu HGK, građevinari mogu lakše koristiti kvalitetne hrvatske proizvode, što bi također trebalo polučiti dobre poslovne rezultate.

Spomenuti treba i to kako se očekuje da će potražnja za radnicima narednih mjeseci dodatno rasti, pogotovo ako uzmemo u obzir obnovu Zagreba i okolice od potresa koja bi uskoro trebala početi u većem opsegu.

Godina s ožiljcima

Gledamo li podatke za čitavu 2020., pandemija je ipak ostavila traga.
– U prvih deset ovogodišnjih mjeseci izdano je ukupno 7 668 građevinskih dozvola, što je 7,4 posto manje u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok predviđena vrijednost radova doseže 22,7 milijardi kuna ili 20 posto manje manje nego u prvih deset mjeseci 2019. godine.

Show More

Povezane objave

Back to top button
Close
Close