AktualnoSlobodna DalmacijaSvijet

Tko je uistinu Joe Biden? Donosimo veliku priču o novom američkom predsjedniku, njegovim osobnim tragedijama, ali i velikim životnim pobjedama

Tko je uistinu Joe Biden i što od njega možemo očekivati? – pitanje je od milijun dolara na koje je, na dan inauguracije novoizabranog američkog predsjednika u Washingtonu, teško jednoznačno odgovoriti.

Činjenice kažu kako je 46. američki predsjednik 78-godišnji politički veteran, demokrat čiji su privatni život obilježile brojne tragedije, bit će najstariji predsjednik u povijesti SAD-a, te tek drugi katolik na toj poziciji, nakon Johna F. Kennedyja. Cilj mu je, naglašavao je tijekom cijele kampanje, pobijediti u “bitci za dušu Amerike”, te biti “saveznik svjetla”. Nakon poslijeizbornih peripetija i neviđenih skandala jasno je kako je prvu bitku dobio, no rat još uvijek traje.

Život mu je zadao nekoliko iznimno teških udaraca – no ni privatno ni politički, nikada se nije predao, to mu nitko ne može osporiti. Zaštitni znak mu je suosjećanje, a u prilog mu ide što, unatoč godinama, nastupa ponosno i strastveno. Njegova biografija kaže kako je uspjeh gradio zahvaljujući isključivo inteligenciji, jer ni društvenu poziciju, ni novac nije naslijedio.

Ovo mu je bila treća kandidatura za predsjednika, prva dva puta brzo je odustao, bio je senator više od 35 godina (1973.-2009.), potpredsjednik od 2009. do 2017., jasno je kako je dobro pliva u političkim vodama.

Ujedinjena Amerika

Njegovi glasači uzdaju se kako će ovaj iznimno hrabar, izdržljiv i vješt političar, s puno znanja i iskustva, uspjeti ujediniti američke građane, a upravo će ”Ujedinjena Amerika” biti tema današnje, najčudnije inauguracije u američkoj povijesti. Naime, Joe Biden i njegova potpredsjednica Kamala Harris položit će prisegu u pustom gradu prepunom vojske, a građani diljem zemlje sve će pratiti preko malih ekrana. Budući da ni bivši predsjednik Donald Trump neće nazočiti svečanosti, prekinuta je tradicija mirnog i uljudnog prijenosa vlasti.

Uz uzavrelu političku i društvenu situaciju, u vremenu u kojem prijeti epidemija koronavirusa, a nezadovoljstvo dijela Amerikanaca doseže svoje vrhunce, pogled cijeloga svijeta bit će uperen u Bidenov stav, ton glasa i nastup, prve riječi, te u konačnici poruku koju će poslati svom narodu, ali i široj javnosti. Koliko se daleko ide u seciranju svakog detalja najbolje svjedoči reakcija analitičara na vijest kako će predsjednik nositi odijelo s potpisom domaćeg dizajnera Ralph Laurena. To je protumačeno kao dobar potez koji objedinjuje udaljene političke strane, budući da je isti dizajner odijevao političare raznih opcija, a javnost ga pamti po nezaboravnoj “baby blue” haljini Melanije Trump.

Jezivi Joe

Oči svijeta bit će, dakle, uperene u početak Bidenove vladavine, zanimljivo će biti pratiti njegovo ponašanje pod tolikim pritiskom, znajući kako je sklon nepromišljenim gafovima, ali i neprimjerenom ponašanju prema ženama u javnosti. Naime, protivnici neprestano ističu njegov nadimak “Creepy Joe”, odnosno jezivi Joe, budući da su se agentice tajne službe požalile da ih je vrijeđalo to što se pred njima kupao gol u bazenima, a nekoliko žena javno mu je zamjerilo neprilične dodire, grljenje i mirisanje kose.

Slično se znao ponašati i prema tuđoj djeci. Kroz kampanju je objasnio kako je on “taktilni političar” koji voli neposredan kontakt s ljudima. Obećao je da će biti pažljiviji u poštivanju privatnog prostora. Ipak, snimka nježnog šaputanja i neprikladnog dodirivanja Stephanie Carter tijekom javnog televizijskog prijenosa, dok je njezin suprug Ashton Carter davao prisegu prilikom preuzimanja dužnosti američkog ministra obrane u veljači prošle godine, predmet je izrugivanja na društvenim mrežama i ne ide mu u prilog.

Irska upornost

Joseph Robinette Biden, kako glasi njegovo puno ime, rođen je 20. studenoga 1942. u gradu Scrantonu, tadašnjem industrijskom središtu, u skromnoj radničkoj obitelji irskih korijena, iako mu je pradjed po majci, Edward Francis Blewitt, bio senator savezne države Pennsylvanije. Zbog alkoholizma među svojim precima Biden je postao žestok antialkoholičar, a djetinjstvo mu je obilježilo i mucanje. Uspio ga se riješiti tako što je satima “pred ogledalom citirao poeziju”.

Školovanje je nastavio u državi Delaware. Bio je natprosječan student, uz to i aktivist koji je sudjelovao u prosvjedima protiv rasne diskriminacije. Diplomirao je povijest i političke znanosti, a na proljetnim praznicima na Bahamima 1964. godine upoznao je prvu suprugu Neiliju Hunter, bogatašicu iz države New York. Njegova biografija kaže kako joj je povjerio namjeru da u 30. godini postane senator, potom i predsjednik.

Proglašen je nesposobnim za vojnu službu u Vijetnamu zbog astme, nikada nije prosvjedovao protiv rata, što je kasnije objasnio preokupacijom brakom i studijem. Nacionalnu karijeru započeo je s 29 godina. U nacionalni Senat izabran je 1972., kao šesti najmlađi senator u američkoj povijesti. Nekoliko tjedana kasnije dogodila se tragedija koja mu je promijenila život, u prometnoj nesreći poginule su mu supruga Neilia i jednogodišnja kći Naomi, a preživjeli su sinovi Beau i Hunter. S mladim senatorom suosjećala je cijela Amerika. Nitko mu nije zamjerio što je početkom 1973., umjesto na planiranoj ceremoniji, prisegnuo u bolničkoj sobi svojih sinova: bila je to jedna od najtužnijih zakletvi u povijesti Senata.

Postao je samohrani otac, a zbog djece svakodnevno je godinama po tri sata putovao vlakom iz predgrađa Washingtona, smatrao je da bi novo preseljenje bila dodatna trauma. U znak sjećanja na suprugu i kćer, Biden nikada ne radi 18. prosinca, na obljetnicu njihove pogibije.

Dobar retoričar i oštar kritičar

Tri godine kasnije upoznao je drugu suprugu Jill Jacobs i nakon što ju je pet puta zaprosio vjenčao ih je 1977. katolički svećenik u kapelici zgrade Ujedinjenih naroda u New Yorku. Četiri godine kasnije na svijet je došla njihova kći Ashley. Bilo je to dobro razdoblje, uspješno se koncentrirao na posao i osvojio čak šest šestogodišnjih mandata senatora, u kojima se bavio vanjskom politikom i pravosuđem, dok je kao potpredsjednik bio fokusiran na zdravstvo. Prije šest godina doživio je novu obiteljsku tragediju: njegov 46-godišnji sin Beau izgubio je dvogodišnju borbu s rakom na mozgu.

U američkom političkom životu prisutan je već pola stoljeća te se nastoji pokazati kao čvrsta i stabilna ruka u vremenu punom nesigurnosti. Predstavnik je umjerene, centrističke struje, dvaput se neuspješno kandidirao za demokratsku predsjedničku nominaciju, 1988. i 2008. godine. Pod vladavinom Baracka Obame preuzeo je 2009. godine potpredsjedničku dužnost u Bijeloj kući, a suprotno očekivanjima, nije se kandidirao na izborima 2016. godine. Tada je bio u procesu žalovanja zbog sinove smrti. Zapravo se istodobno s Obamom i sam kandidirao na demokratskim predizborima, ali na kraju u vlastitoj stranci ipak nije imao dovoljno potpore, pa se tako povukao odmah na početku. Poznat je kao dobar retoričar i oštar kritičar predsjednika Georgea Busha. No, od kritike nije štedio ni Obamu.

Nepromišljene izjave često su ga dovodile u probleme. Tako je 2007. godine izjavio:

– Obama se kao Afroamerikanac može dobro izražavati. On je svjetlije puti, čist i dobro izgleda. On je kao lik iz slikovnice – kasnije je izrazio žaljenje zbog svoje rasističke izjave, a Obama mu, očito, nije zamjerio.

Tijekom predsjedničke kampanje Amerikancima je obećao da će se zauzeti za izjednačavanje plaća žena i muškaraca i obvezao se da će vratiti SAD obvezama Pariškog klimatskog sporazuma iz kojeg ih je sadašnji predsjednik povukao. Iako ga javnost percipira kao moralnog katolika, dio Crkve skeptičan je prema njegovom istinskom uvjerenju, optužujući ga kako je preliberalan posebice po pitanju pobačaja, budući da je zagovornik “pro choice” politike.

Već u prvim radnim predsjedničkim danima suočit će se s državom ne samo duboko podijeljenom oko niza pitanja, uključujući rasna, imigracijska i kulturna pitanja, već i pandemijom koja je zarazila milijune, te usmrtila njih gotovo 400 tisuća. Ekonomija je ozbiljno opterećena, povećana je nezaposlenost, a na njemu je, kako je i obećao, da Amerikance ujedini i povede ih u bolju budućnost.

O raspadu Jugoslavije

Godine 1993., kao predstavnik države Delaware u Senatu SAD-a, Joe Biden bio je član Odbora za vanjske poslove, u čije ime je u travnju 1993. na tjedan dana otputovao u Europu kako bi iz prve ruke stvorio sliku o raspadu Jugoslavije. Sastao se s Alijom Izetbegovićem u Sarajevu, u Beogradu je razgovarao sa Slobodanom Miloševićem, kojemu je, kako je kazao, u lice sasuo optužbu da je “prokleti ratni zločinac”.

Saznanja s tog putovanja Biden je sažeo u izvješću na ukupno stotinu stranica pod naslovom “Odupiranje agresiji – Milošević, bosanska republika i savjest Zapada’. Taj dokument kasnije je ocijenjen izuzetno dalekovidnim jer je predvidio konkretne ratne epizode poput genocida u Srebrenici i pokušaj etničkog čišćenja Albanaca s Kosova.

– Na Balkanu se dobro naoružana srpska vojska bori protiv jedva naoružanih Hrvata i bosanskih Muslimana, kojima Zapad dodatno otežava obranu perverznim embargom na oružje. To se mora promijeniti’ – napisao je. Bio je snažni zagovaratelj hrvatskog ulaska u euroatlantske institucije te je napisao kolumnu za Financial Times 12. srpnja 2013. pod naslovom “Neka Hrvatska vodi Balkan u EU”.

U studenom 2015. posjetio je Zagreb te ga je na sastanku na vrhu “Predsjednički proces Brdo – Brijuni” ugostila predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Navodno je bio zadivljen napretkom u političkim odnosima u regiji. U ljeto 2016. tijekom posjeta Beogradu ispričao se obiteljima stradalih tijekom četveromjesečnih zračnih udara NATO-a na Srbiju i SR Jugoslaviju. Srbiju je tada nazvao ključnim političkim i ekonomskim kamenom temeljcem za cijelu regiju, iskazujući poštovanje “liderstvu Aleksandra Vučića”.

Biden i Split

– Tako ste sretni što ovdje živite – kazao je kada je sredinom devedesetih dva puta boravio u Splitu, u gostima kod slikara Zvonimira Mihanovića. Očarala ga je, kazao je Mihanović našoj kolegici Tanji Šimundić Bendić, kompletna splitska štorija, od Rive i Dioklecijanove palače, do kampanela i katedrale svetoga Duje.

Show More

Povezane objave

Back to top button
Close
Close