BusinessSlobodna Dalmacija

Tko je u ožujku prošle godine uložio u bitcoin, sada ima puno razloga za zadovoljstvo: u manje od godinu dana vrijednost mu je porasla 13 puta

Bitcoin je u četvrtak oko podne stajao 51.448 dolara i od polovine prosinca prošle godine, kad je vrijedio 20.000 dolara, narastao je za 157 posto.

Sredinom siječnja bio se približio razini od 37.000 dolara, a još je u ožujku prošle godine pod utjecajem korona-krize pao na razinu od 4000 dolara, pa se oporavio i u srpnju premašio 9000 dolara i otada samo raste.

Tko je u ožujku prošle godine vjerovao u ovu kriptovalutu i tada kupio bitcoin, danas ima razloga za zadovoljstvo jer mu je zarada porasla gotovo 13 puta. U četvrtak oko podne za jedan bitcoin trebalo je izbrojiti 327.811 kuna, koliko iznosi njegov kupovni tečaj, dok je prodajni tečaj 315.465 kuna.

Posljednji je put bitcoin na razini od 20.000 dolara bio u 2017. godini, a iduće je godine zaronio na razinu od 4000 dolara. Te se godine govorilo o propasti i kraju te digitalne ili virtualne valute, no to se nije pokazalo točnim, ali te prognoze bitcoin nije slušao.

Vjetar u krila te kriptovalute lani je, između ostalih, dao i PayPal objavom da će prihvatiti kriptovalute za internetska plaćanja i omogućiti svojim korisnicima kupnju, prodaju i držanje kriptovaluta.

Ove su godine Tesla i MasterCard pridonijeli rastu vrijednosti bitcoina. Tako je Tesla, američki proizvođač električnih vozila u vlasništvu Elona Muska, objavio kupnju bitcoina za oko 1,5 milijardi dolara i prihvaćanje te kriptovalute kao sredstvo plaćanja. MasterCard, izdavatelj kreditnih kartica, najavio je da će uskoro omogućiti vlasnicima kartica na svojoj mreži obavljanje određenih transakcija u kriptovalutama.

Vlaho Hrdalo, odvjetnik i predsjednik Udruge za blockchain i kriptovalute, ističe kako je izuzetno nezahvalno išta prognozirati kad su kriptovalute u pitanju, ali bitcoin se već 11 godina uspješno othrvava svim pokušajima diskreditacije, sumnje i omalovažavanja, pa bi tu činjenicu trebalo respektirati jer je malo koja imovina tako dobro podnijela test vremena i digitalne ekspanzije.

– Čini se da je nastup korona-krize povoljno djelovao na mnoge digitalne biznise i proizvode, pa tako i na kriptovalute.

No, trenutni rast cijene bitcoina i ostalih kriptovaluta ne može se objasniti samo time, nego i činjenicom da se blockchain tehnologija marljivo razvijala i posljednjih godina, kad je tržište kriptovaluta bilježilo stagnaciju ili pad, tako da su i neki veliki investitori odlučili uložiti.

Dio uzroka svakako leži i u činjenici da središnje banke na krizu odgovaraju tiskanjem novca, što neki ulagači doživljavaju kao prijeteću inflaciju, na koju su neke kriptovalute imune.

Osim toga, jedna od primjena koja je u posljednje vrijeme dobila snažan zamah su decentralizirane financije (DeFi), pa tako sada postoje automatski servisi koji na blockchainu omogućavaju kredite, štednju ili financijske proizvode za koje nije potreban posrednik. Ti su protokoli u vrlo ranoj fazi razvoja i s njima treba biti oprezan čak i ako raspolažete naprednim tehničkim znanjima, ali sama činjenica da bez brokera ili banke možete sudjelovati na financijskom tržištu daje pravo vjerovati da nas čeka decentralizirana budućnost – kaže nam Hrdalo.

Za one koji razmišljaju o ulaganju u bitcoin Hrdalo kaže kako ništa nikome ne savjetuje jer se ne bavi financijskim savjetovanjem, ali može pozvati na oprez:

– Jedino mogu pozvati na oprez ukazujući na staru maksimu da se ulaže samo onaj iznos koji ste spremni izgubiti. No, kriptovalute s druge strane omogućavaju jednostavno eksperimentiranje s tehnologijom. Nije potrebno kupiti ni cijeli bitcoin ni cijeli ether.

Možete uložiti 50 kuna da testirate funkcionalnosti i vidite koje mogućnosti blockchain pruža. Jednako tako, ako ste poduzetnik, vrlo je jednostavno i potpuno je zakonito omogućiti primanje kriptovaluta, a otvarate se jednoj dodatnoj skupini potrošača – navodi Hrdalo.

Regulativa kriptovaluta kaska za tehnologijom, što je normalno jer se tehnologija razvija brzo, dok donošenje propisa ipak zahtijeva određene procedure.

Osim toga, Vlaho Hrdalo nam kaže kako je Europska unija u prvim godinama razvoja kriptovaluta pustila da se tehnologija razvija bez previše regulatornog uplitanja, a poslije se to ponešto promijenilo jer se svim silama pokušalo uvesti kriptovalute u sustav sprječavanja pranja novca, a potom se nedavno izašlo i sa zakonodavnom inicijativom pod nazivom Markets in Cryptoassets (MiCA), koja je po mnogočemu već zastarjela, a nije ni stupila na snagu.

– U Hrvatskoj kriptovalute nisu eksplicitno regulirane, ali su zahvaćene nekim propisima i mišljenjima nadležnih tijela. Porez se plaća, i to porez na kapitalne dobitke, pod uvjetom da je od trenutka stjecanja kriptovalute do trenutka njezina otuđenja prošlo manje od dvije godine – objašnjava Vlado Hrdalo.

Valuta koju nitko ne čuva

Bitcoin je virtualna, odnosno digitalna valuta poznata kao kriptovaluta koja se može koristiti za kupnju, a razlikuje se od novca u tome što je decentraliziran i potpuno neovisan i ne kontrolira ga nijedna institucija, nego čitavu bitcoin mrežu održavaju pojedinci i organizacije koje se nazivaju “bitcoin rudarima”, koji procesiraju i verificiraju bitcoin transakcije putem matematičkog algoritma koji se temelji na kriptografskom algoritmu.

Znači, nije to tržište koje je regulirano i štićeno poput klasičnog financijskog, u kojem ulagači mogu računati na zaštitu i povrat novca s računa ako, primjerice, propadne neka banka.

Oni koji bi ulagali u tu valutu trebali bi se dobro informirati, a kako savjetuju s kripto-portala.hr, ulaganje u kriptovalute pametno je rasporediti i ne uložiti sav iznos u jednu kriptovalutu i nadati da će narasti za 1000 posto u kratkom razdoblju.

Show More

Povezane objave

Back to top button
Close
Close