AktualnoSlobodna DalmacijaVijesti

Stručnjaci za mentalno zdravlje apeliraju: Ne zatvarajte škole, djeci i adolescentima to teško pada! Bolje im je na nastavi nego za računalom kod kuće

– Djecu i mlade treba što je moguće dulje zadržati u odgojno-obrazovnim ustanovama, u uvjetima koji su u skladu s njihovim prirodnim potrebama i biološkim ritmom. Zatvaranje škola, a govorim to iz pozicije stručnjaka za mentalno zdravlje, treba biti zadnja opcija. Ona možda može imati određenih pozitivnih učinaka na epidemiološku situaciju, ali za mentalno zdravlje djece i mladih to nije povoljno rješenje i nije optimalna mjera – ističe doc. prim. dr. sc. Vlatka Boričević Maršanić, specijalistica psihijatrica i subspecijalistica dječje i adolescentske psihijatrije s Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba.

Veliki rizik

Poliklinika će u petak organizirati online stručni skup pod nazivom “Pandemija COVID-19 i mentalno zdravlje djece i mladih: prijetnja i prilika”, na kojemu će stručnjaci prikazati direktne i indirektne utjecaje pandemije i prirodnih nepogoda na mentalno zdravlje djece i mladih.

Oni su, kako kaže dr. Boričević Maršanić, još uvijek u procesu formiranja identiteta i nemaju stabilnu unutrašnju strukturu, pa uvjeti neizvjesnosti i dugotrajnosti predstavljaju veliki rizik.

Iako epidemiolozi i Nacionalni stožer nisu skloni zatvaranju škola i fakulteta te smatraju kako još uvijek nema razloga za potpuni prelazak na online nastavu, ovih dana iz liječničkih udruga, komore i sindikata stižu pozivi da se, radi smanjenja opterećenja zdravstvenog sustava, posegne i za tom mjerom. Stručnjaci za mentalno zdravlje upozoravaju, pak, kako to u ovom trenutku ipak nije nužno.

– Sve što se može organizirati na uobičajeni način, pa tako i nastava u školama i na fakultetima, dobrodošlo je. Ono što nije u skladu s prirodnim potrebama djece i mladih predstavlja rizik i izazov – smatra dr. Boričević Maršanić, koja je ujedno i docentica na zagrebačkom Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu. Iako su djeca i mladi u manjem riziku od obolijevanja od COVID-19, sve što se trenutačno događa utječe na njih na više načina.

– Većini djece i adolescenata, njih više od 90 posto, fizičko distanciranje vrlo teško pada. Pritom ne mislim isključivo na dodir, nego nedostatak socijalne interakcije, kontakata uživo, što predstavlja rizik za njihovo mentalno zdravlje. Također, više od 90 posto djece i adolescenata izjašnjava se za nastavu uživo – kaže doc. dr. Vlatka Boričević Maršanić.

Djeca i mladi različito su reagirali na COVID krizu – neki buntovno, neki izbjegavanjem obveza, a velika većina prihvaćanjem pravila – opisuje ona. Tek manjem dijelu djece i mladih, osobito onima koji su nesigurni u vršnjačkim odnosima, odgovara online nastava.

Strah i alkohol

“Buntovnici” su u vrijeme krize skloni kompenzirati nedostatke uzrokovane ovom situacijom okupljanjima na kojima se konzumira alkohol. Dio djece se, pak, uočili su stručnjaci, izolirao u svojim kućama i reducirao socijalne kontakte, izbjegavaju izlaziti van, a iskustva pokazuju i kako neka djeca više ne dodiruju ni kvake na vratima rukama, nego laktovima, neka peru ruke i 20 do 30 puta dnevno.

Uz to, djeca su se našla i u različitim situacijama, neki su i sami oboljeli ili završili u samoizolaciji, i to više puta, nekima su umrli članovi obitelji, a prevladava i različita percepcija pandemije: neki je negiraju, neki prihvaćaju i konstruktivni su, a treći je katastrofiziraju.

Zlostavljanje djece poraslo za 40 posto

Podaci MUP-a pokazuju kako je od početka krize uzrokovane pandemijom koronavirusa u nas ove godine, u odnosu na isto razdoblje lani, nasilje u obitelji povećano za 30 posto, a zlostavljanje djece za 40 posto – podsjeća na neke od posljedica ove krize prof. dr. Gordana Buljan Flander, klinička psihologinja i ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba.

Podsjeća kako su iskustva u nas i u svijetu pokazala kako u krizama raste zloupotreba alkohola, droga, a u SAD-u i oružja. Sve to ostavlja traga na djecu i mlade, a posljednjih mjeseci na Hrabri telefon, namijenjen pomoći djeci i njihovim roditeljima, mladi školskog uzrasta javljaju se zbog depresije, anksioznosti, pretjeranog straha, agresivnih ponašanja. U manje djece javljaju se i oblici regresivnog ponašanja, poput mokrenja u krevet itd.

Show More

Povezane objave

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Back to top button
Close
Close