AktualnoSlobodna DalmacijaSvijet

Što otkrivaju prvi potezi novog predsjednika SAD-a: EU i Kina dolaze na red tek kad Biden pospremi Trumpov nered

Justin Trudeau kanadski je premijer, onaj simpatični čovjek koji je na početku svojeg prvog mandata naprečac osvojio simpatije svijeta. Jer, to je bilo doba kad je na jugu rastao Donald Trump.

Trudeau se predstavljao kao njegova suprotnost, političar poput onih mladih, po godinama ili duhu europskih koji se zalažu za zaštitu okoliša, digitalizaciju, moderne ideje. Što je sve palo u vodu u svibnju prošle godine, kad je tada još demokratski kandidat Joe Biden rekao da će, ako bude izabran, zabraniti projekt naftovoda Keystone od kanadske savezne države Alberte pa preko SAD-a zbog njegove potencijalno velike prijetnje okolišu.

Trudeau je tada rekao da će vršiti pritisak na svakog američkog predsjednika da se taj projekt omogući. I Trump ga je omogućio, u rujnu prošle godine.

A Biden ga je prvog dana svojeg mandata zabranio predsjedničkom uredbom. Interesantno je da su iz kompanije koja gradi plinovod tri dana prije inauguracije objavili da će njihov projekt imati nultu emisiju štetnih plinova. Što prije, vjerojatno, nisu znali.

Američki je predsjednik tim potezom svima koji su imalo sumnjali dao do znanja da kani provoditi politiku koju je najavljivao. I sa sjajnim je timom isplanirao.

Osim Keystonea, Biden je naložio reviziju oko 100 Trumpovih poteza vezanih uz zaštitu okoliša. Što znači da neće više biti bušenja po nacionalnim parkovima, da će se vratiti standardi emisije štetnih plinova i da klimatske promjene više neće biti “kineska izmišljotina”, što je tvrdio Trump.

Zaštita okoliša samo je jedna od toksičnih ostavština newyorškog milijardera, koji se do daljnjeg smjestio u svojem odmaralištu Mar-a-Lago na Floridi.

Otvoreno pismo

“Trump je tijekom svog predsjedništva prkosio Ustavu i kršio zakone, pravila, prakse i radio presedane, za što bi trebao odgovarati i sad i kad napusti ured”, u otvorenom je pismu zatražilo više od tisuću povjesničara i pisaca posljednjih dana njegova mandata.

Njemačka agencija dpa napravila je sažetak Trumpove ostavštine: povijesni neuspjeh republikanaca, koji su izgubili Bijelu kuću, Senat i Zastupnički dom, zemlja opustošena pandemijom, koju je i u svojim posljednjim predsjedničkim govorima minimizirao.

“Povjesničar uvijek mora uzeti u obzir mogućnost da će predsjednik za 50 godina na neki način izgledati bolji nego što je bio svojoj generaciji, ali u slučaju Donalda Trumpa to se neće dogoditi”, rekao je povjesničar Michael Beschloss za MSNBC u prosincu. “Bio je u velikoj mjeri odgovoran za smrt stotina tisuća Amerikanaca koji nisu trebali umrijeti”, dodao je Beschloss.

Posebno je destruktivna Trumpova zaprepašćujuće tvrdoglava borba protiv svih razina vlasti u nastojanju da dokaže svoju pobjedu. Sustav provjera i ravnoteža pokazao se, na sreću, dovoljno otpornim da ga zaustavi, ali je iza njega ostala klica ideje da se protiv izbornog poraza može boriti i nasiljem i ta bi klica mogla nastaviti klijati. U krugovima onih koji dijele Trumpovo mišljenje da je pokraden.

Dpa je napravila još jednu interesantnu sintezu, popis politika Baracka Obame koje Trump nije uspio uništiti. Primjerice, više od 25 milijuna Amerikanaca i dalje ima zdravstveno osiguranje preko Obamacarea, koji je silno želio uništiti. Otpor demokrata u Kongresu i vanjskih skupina spriječio je Trumpovu administraciju da ukloni tu doista revolucionarnu mrežu prvog crnog američkog predsjednika.

Osim toga, 650.000 useljenika zaštićeno je od deportiranja, a broj radnika u rudarskoj industriji opada. Trumpov plan “spriječen je zadivljujućom snagom koju se on nije čak ni potrudio predvidjeti”, rekao je Drew Hammill, glasnogovornik predsjednice Kongresa Nancy Pelosi.

Predsjednica Pelosi i demokrati čvrsto su branili dostignuća (iz mandata predsjednika Obame) – uključivo prava tzv. Sanjara (Amerikanaca koji su u SAD došli kao djeca imigranata i prijetio im je izgon), zatim pripadnika zajednice LGBTQ i zaposlenih žena, kaže Hammill.

Tako izgleda trenutak u kojem Joe Biden preuzima Sjedinjene Američke Države. S timom koji je pun ljudi iz Obamine administracije, ali i s potpredsjednicom Kamalom Harris, koja ima jasnu političku platformu i bit će, prema mojoj procjeni, najmoćnija druga osoba u američkoj izvršnoj vlasti u povijesti, nadmašit će i dosad nedodirljivog Dicka Cheneyja. Ali i Demokratskom strankom, u kojoj je sve veći sukob progresivnog krila i centra.

Potpisivanje 17 predsjedničkih uredbi prvi dan, odmah nakon inauguracije, signal je svijesti administracije da vremena nema. Djelovati se mora odmah jer je već sada prekasno.

Biden je, osim mjera na polju klimatskih promjena, odmah nametnuo i niz pravila vezanih uz borbu protiv koronavirusa. Od te je pošasti dosad umrlo više od 400.000 Amerikanaca, što je više nego u Drugom svjetskom ratu, kad su ratovali na dvije velike bojišnice, europskoj i azijskoj.

Borba protiv pandemije bit će jedan od presudnih testova demokratske administracije koji se ne može usporediti s globalnom financijskom krizom s kojom se suočila Obama-Biden administracija prije 12 godina. Biden je u inauguracijskom govoru potvrdio da je svjestan toga jer je rekao da su se “samo neki u povijesti suočili s takvom krizom”. Prevedeno, samo dvojica: Abraham Lincoln, kojeg je ekstenzivno citirao, i Franklin Delano Roosevelt.

Kamalina je zadnja

Iz Bidenova su tima potvrdili da potpredsjednicu Harris uključuje u sve teme kojima se bavi. Preciznije, ona je “posljednji glas u sobi”, dakle osoba koja svojim stavom zaključuje raspravu. Cheney je manipulirao Georgeom W. Bushom (sinom), a Biden je bio suradnik Obami. Preuzimao je posebne zadaće.

Sada se stvara izvršni duo, dijelom i zbog Bidenovih godina, koje ipak čine svoje. A većim dijelom zato što je Biden svjestan da je njegova administracija osuđena na uspjeh. I da mu je za to potrebna i aktivna, mudra, iskusna potpredsjednica. S kojom je već u srijedu počeo postavljati temelje nečega što bi se uskoro moglo zvati “Biden-Harris” doktrina i otvoriti vrata ozdravljenju Amerike.

“Nedavni podaci potvrđuju da američko gospodarstvo usporava, pogođeno većim stopama infekcija i smrtnosti od pandemije. Nejednakost dohotka, bogatstva i prilika, ionako visokih u SAD-u, pogoršala se. Te se krize međusobno hrane, prijeteći začaranim krugom (circulus vitiosus).

Nije ni čudo što je rizik od ‘ožiljaka’ – u kojima kratkoročni ekonomski problemi postaju tvrdoglave dugoročne prepreke socijalnoj dobrobiti – postao takav problem.” Ovu je, nimalo obećavajuću definiciju, za Financial Times napisao Mohamed El-Erian, jedan od vodećih svjetskih autora, profesor s Cambridgea.

Ako je nekome bilo čudno što je Biden samo dva pasusa svojeg inauguracijskog govora posvetio vanjskoj politici, neka ponovno pročita El-Erianov opis stanja. Globalna financijska kriza iz 2009. bila je ne baš dječja igra u usporedbi s ovime, ali ne ni tako daleko.

Buduća ministrica financija Janet Yellen rekla je na saslušanju u Kongresu da će potrošiti sav novac koji ima da bi sačuvala vitalnost financijskih tržišta i spriječila pad ekonomije u recesiju dvostrukog dna (recesija, pa kratki predah nedostatan za oporavak i opet recesija).

Zapadni je svijet trenutno u dvojbi jer je svjestan da mora trošiti, ali da tako raste dug i deficit. Yellen je jasna: analiza isplativosti govori u korist zaduženja. Ozdravljenje američke ekonomije bilo bi kamen temeljac “Biden-Harris” doktrine, a (sveobuhvatno) ozdravljenje američkog društva zaglavni kamen. I to je krug u kojem će se kretati politika američke administracije. I to su teme na kojima prolazi ili pada.

The New York Times naveo je još nekoliko tema, pojedinačnih, s kojima će se Biden-Harris morati suočiti. Odluka Twittera da Trumpu u zadnjim danima mandata izbriše račun izazvala je burne reakcije u cijelom svijetu, njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da je to nedopustivo. Bijela kuća morat će pronaći mehanizam kontrole internetskih giganata koji su trenutno izvan zakonskog nadzora.

Trumpova je administracija na svaki europski prijedlog dogovornog zakonskog okvira odgovarala prijetnjama carinama. Dobro, nisu ni svi u EU-u jedinstveni – Irska već sada plače da će izgubiti silne novce kad se počne oporezivati Google i druge na mjestima gdje ostvaruju profit, a ne gdje su prijavljeni. Upravo bi taj proces mogao postati kamen smutnje u odnosima Bruxellesa i Washingtona.

Mudro s Kinom

Dodati treba još jednu važnu sastavnicu, a to je Kina. Realno gledajući, Kina za SAD nije isključivo vanjskopolitičko, nego multidimenzionalno pitanje s ozbiljnim unutarnjopolitičkim reperkusijama.

Ugledna ekonomska analitička agencija Oxford Economics provela je za Američko-kinesko poslovno vijeće (USCBC), udruženje velikih američkih kompanija koje posluju u Kini, istraživanje koje je pokazalo da je Trumpov model trgovinskog rata s Kinom, koji se bazirao na povećanju carina, bio pogrešan jer je doveo do gubitka 245.000 radnih mjesta u SAD-u. Postupno obostrano smanjivanje carina potaknulo bi rast i djelomice nadoknadilo gubitak, tumači istraživanje.

“Studija procjenjuje da američki izvoz u Kinu podupire 1,2 milijuna radnih mjesta u SAD-u i da kineske multinacionalne kompanije izravno zapošljavaju 197.000 Amerikanaca. Budući da će Kina u idućem desetljeću biti generator oko trećine globalnog rasta, očuvanje pristupa kineskom tržištu sve je važnije za svjetski uspjeh američkih tvrtki.” Toliko Oxford Economics.

A dok je Trump ratovao s Kinom, ali i s EU-om, Kina je postala prvi trgovinski partner Unije umjesto SAD-a (razlog – carine). Biden će zbog toga vanjsku i trgovinsku politiku usredotočiti na Kinu. O kojoj do sada nije prozborio ni riječ. Kako bi rekao mudri Sun Tzu, “general mora stvoriti situacije koje će pospješiti oživotvorenje (plana). Kad to kažem, mislim da mora hitro postupati u skladu s prednostima koje ima, i tako uvijek održavati ravnotežu… Navucimo neprijatelja na mamac i prevarimo ga; ponašajmo se kao da kod nas vlada nered, a onda ga napadnimo.”

Ovo potonje, da kod Bidena vlada nered, nije mamac, nego gola činjenica. Ali svaka se slabost mudrom politikom može pretvoriti u komparativnu prednost. Kad je riječ o Kini, demokratska administracija, dakle, neće brzati. Gradit će situacije koje joj idu naruku, kao što je dogovor s EU-om. Jačanje suradnje s pacifičkim partnerima. I, u skladu s doktrinom Deng Xiaopinga, čekat će svoj trenutak.

I za kraj malo pozitive. Poznati ifo Institut iz Münchena objavio je dan prije Bidenove inauguracije kako je optimizam u međunarodnim institucijama porastao te da stručnjaci (843 iz 107 zemalja) ocjenjuju da će dolazak demokratskog predsjednika dodati 1,16 postotnih bodova prosječnom predviđenom rastu u ovoj godini. To bi bio sjajan početak “Biden-Harris” razdoblja.

Show More

Povezane objave

Back to top button
Close
Close