AktualnoSlobodna Dalmacija

Sretan joj rođendan: jedna ste od 500 milijuna osoba koje su danas konzultirale Wikipediju. Ovo je je priča o tome kako je nastala ta enciklopedija

Dvojica muškaraca živo su razgovarala u jednom meksičkom restoranu u San Diegu; jedan je, zapravo, više slušao, dok je drugi živo objašnjavao, posve unesen u svoje izlaganje. Bilo je to drugoga dana siječnja 2001. godine.

Dvojica muškaraca bili su Larry Sanger i Ben Kovitz, a iz njihova razgovora nastala je Wikipedija – besplatna web-enciklopedija koju svakodnevno konzultiraju milijuni ljudi – i to je nastala prilično “wiki”, odnosno “brzo” (što je značenje te riječi na havajskome) – već za nekoliko dana…

Do toga trenutka, do toga presudnog razgovora u San Diegu, stvari su izgledale ovako: postojala je Nupedija, internetska enciklopedija na engleskom jeziku kojoj je osnivač bio poduzetni Jimmy Wales, i koji je u Larryju Sangeru pronašao idealnu osobu za glavnog urednika Nupedije. Sanger je posao preuzeo u veljači 2000. godine, preselivši se iz Ohija u Kaliforniju, u San Diego, gdje je bilo sjedište Walesove tvrtke Bomis.

Odmah se bacio na posao, krenuo regrutirati dobrovoljce, uvjeren da je jedini način za izgradnju vjerodostojne enciklopedije – osigurati da urednici budu osobe stručne u svom području, po mogućnosti s doktoratom.

Spora Nupedija

Projekt je brzo privukao dobrovoljce, ali urednički postupak pokazao se bolno sporim. Prošlo je sedam mjeseci prije nego što je odobren prvi članak, a do kraja godine dvije tisuće volontera završilo je tek dvadesetak članaka. Softverski inženjeri u Bomisu stvorili su novi sustav kako bi olakšali suradnju, ali nije puno pomogao.

Kako Nupedija, dakle, nije bila “wiki”, odnosno brza, početak 2001. dočekala je u zastoju.

A onda se, 2. veljače 2001., Sanger sastao sa starim prijateljem Benom Kovitzom. Kovitz je Sangeru spomenuo jednostavan program nazvan WikiWikiWeb, koji nudi jednostavan i brz način suradnje. Bila je to radikalna ideja: svatko je mogao uređivati ​​bilo koju stranicu u bilo kojem trenutku. Sanger je istog trenutka prepoznao golem potencijal ovog projekta i suradnicima volonterima Nupedije predložio: “Napravimo Wiki.” Napravimo, objašnjavao je Sanger, vrlo otvorenu, vrlo javnu uređivanu seriju web-stranica. Odnosno, svatko može pokrenuti stranicu i u nju upisati što želi, a svatko drugi može se pridružiti i unijeti promjene koje god želi.

Sanger je nagovorio vlasnika Nupedije Walesa da od Nupedije napravi Wiki; prva inačica objavljena je 10. siječnja 2001. godine, no mnogi suradnici nisu htjeli da Nupedija postane “Wiki” pa je 15. siječnja 2001. Wikipedija dobila svoju današnju domenu “www.wikipedia.org”.

Projekt je počeo rasti izvanrednom brzinom. Već 12. veljače 2001., Wikipedija je na engleskom jeziku imala tisuću članaka, a 7. rujna 2001. prešla je prag od 10.000 članaka. Od tada, Wikipedija na engleskom jeziku raste sve brže i brže. Uskoro su joj se pridružile međunarodne Wikipedije na jezicima poput kineskog, njemačkog, francuskog, talijanskog, ruskog, itd.

Wikipedija na hrvatskome jeziku objavljena je 16. veljače 2003. godine i trenutačno ima više od 220 tisuća članaka. Nije se naročito proslavila kao relevantan izvor informacija, osobito kad su povijesne i političke teme i činjenice u pitanju. Wikipedija je upravo ovih dana raspisala natječaj za privremeno radno mjesto ‘disinformation evaluatora’, odnosno ‘procjenitelja dezinformacija’ koji će se baviti sadržajem prijava korisnika, pronalaženjem dezinformacija i, općenito, “pročišćavanjem” hrvatske “podružnice” Wikipedije.

Wikipedijom upravlja Fondacija Wikimedija, a tristotinjak zaposlenika voli reći: “Hvala Bogu što naše malo poduzeće djeluje u praksi, jer nikad ne bi moglo raditi u teoriji.” U teoriji, naime, piše Esquire, Wikipedija bi trebala biti katastrofa: piše je i stvara stotine tisuća ljudi od amatera do stručnjaka svjetskog ranga, od konzervativaca do anarhista, iz svih nacija, s različitim poznavanjem jezika. Pa ipak – sve funkcionira. Wikipedija teži demokraciji i neutralnosti u svom djelovanju, svakako više nije mjesto na koje je sumnjivo otići po vjerodostojne podatke, barem ne onako kako je to bilo u prvim godinama njezina postojanja (ili kako je i danas u Hrvatskoj, inače ne bi zapošljavali “provjeravatelja činjenica”).

Množenje COVID stranica

U svakom slučaju, Wikipedija danas ima više od 500 milijuna pregleda stranica dnevno i milijardu jedinstvenih posjetitelja svakog mjeseca (koji ostvaruju ukupno 5,6 milijardi mjesečnih posjeta i u prosjeku borave oko četiri minute). Nudi više od 53 milijuna članaka na 300 jezika – uključujući njih više od šest milijuna na engleskom, 2,5 milijuna na njemačkom jeziku – koji su predmet gotovo milijardu uređivanja. Sedma je najposjećenija web-stranica na svijetu – nakon Googlea, YouTubea, Facebooka, Twittera, Instagrama i kineske tražilice Baidu.

Esquire donosi kako su promatrali množenje stranica o COVID-u 19, proširivanje i produbljivanje te teme koja je obilježila 2020. godinu, trezvene analize od prvih slučajeva krajem prošle godine pa dalje, marljivo mijenjanje činjenica, trendova i teorija, u skladu s novim spoznajama. Navode kako “nigdje drugdje nije bilo tako smirenog i sveobuhvatnog globalnog pristupa i nigdje drugdje nije bilo mjesta gdje bi obični čitatelj mogao potražiti usporedni pregled svakog drugog smrtonosnog virusa u našoj prošlosti bogatoj zaraznim boleštinama. Krajem srpnja prošle godine Wikimedija je iznijela da je više od 67.000 urednika stvorilo više od 5000 članaka povezanih s COVID-om 19 na 175 jezika.

Wikipedija je besplatan izvor informacija; nema oglasa, kolačića, ne prati svoje korisnike, ne skuplja i ne koristi podatke o njima. Svake godine morala se odupirati pritisku prihvaćanja oglašavanja ili prodaje informacija, i svaki put su se uspješno oduprli. “Mi nismo prodavači”, rekla je Katherine Maher, izvršna direktorica Fondacije Wikimedija. “Mi smo knjižničari, arhivisti i informatičari. Oslanjamo se na svoje čitatelje kao donatore.”

Usporedba s Britannicom

Mnogi od najranijih unosa na Wikipediji izvedeni su iz izdanja Encyclopaedia Britannica, nezaštićene autorskim pravima, institucije koja je počela s radom 1768. godine, a posljednji je fizički set izdala 2012. Britannica i dalje uspijeva kao mrežni izvor za učenje (i košta 65 funti godišnje). U usporedbi s gotovo 17 milijardi posjeta Wikipediji između ožujka i svibnja 2020., britannica.com privukla je tek 124,7 milijuna ljudi. Iako se to u odnosu na posjete Wikipediji čini malenim brojem, ipak se radi o broju puno, puno većem od broja ljudi koji su ikad konzultirali tiskano izdanje Britannice. U tisku, ova enciklopedija bila je pozamašna, izazivala je strahopoštovanje, figurirala kao vrhunac ljudskog znanja; imale su je svaka škola i knjižnica. Nasuprot tako “gabaritnom” tiskanom enciklopedijskom izdanju, Wikipedija je vrlo živa, vrlo dinamična. U tome je njezina ljepota: predstavlja čovječanstvo u svim oblicima. I nije konačna, kao tiskana enciklopedijska izdanja: projekt je zamišljen i funkcionira tako da neće biti završen dok svi ne “završimo”, ili dok nešto ne uništi Wikipedijine poslužitelje u San Franciscu, Virginiji, Teksasu, Amsterdamu i Singapuru, a zatim možda i čitav internet, kao i našu sposobnost da ga obnovimo.

Show More

Povezane objave

Back to top button
Close
Close