AktualnoSlobodna DalmacijaSvijet

Procurile snimke privatnih razgovora čelnika Svjetske zdravstvene organizacije: ‘Neke su države postale poput mračnih laboratorija…‘

Novi val koronavirusa Svjetska zdravstvena organizacija dočekala je suočena s dva velika politička problema. Jedan je kako poduzeti nužne unutarnje reforme, a drugi i nadati se da će novoizabrani američki predsjednik Joe Biden poništiti odluku svog prethodnika Donalda Trumpa kojom Sjedinjene Američke Države izlaze iz članstva u WHO.

Organizacija ovog tjedna održava svoje redovno godišnje okupljanje, a ove godine su na udaru dijela javnosti koji smatra da nisu poduzeli dovoljno snažne mjere da svijet obrane od pandemije. Nezadovoljstvo je snažno i unutar same agencije. Kako javlja AP, procurile su snimke internih sastanaka iz ranih dana pandemije na kojima su neki od vodećih znanstvenika pristup nekih zemalja opisali kao “nesretni laboratoriji za proučavanje virusa” te mračni, makabristički prostori za izučavanje koje medicinske mjere “rade”, a koje ne.

Biden je obećao da će promijeniti Trumpovu odluku, što je za WHO itekako značajno jer znači i povratak američkog financiranja te globalne organizacije. No, diljem svijeta i dalje se vodi rasprava o značaju WHO-a, a naročito je sporno, smatraju kritičari, što organizacija nema nikakve ovlasti narediti zemljama što da rade, pa čak ni provesti samostalne istrage unutar drugih zemalja. Umjesto toga, rad WHO-a bazira se na sastancima i nadi da će druga zemlja članica surađivati.

Kritičari kažu kako se već tradicionalna WHO-ova suzdržanost da se sukobi s članicama kada je potrebno obila o glavu čitavom svijetu tijekom pandemije. Dok se covid širio, WHO se udaljavao od zemalja u nevolji, dok su zemlje koje imaju veliku financijsku ulogu u funkcioniranju organizacije, poput Japana, Francuske i Velike Britanije, činile jednu pogrešku za drugom.

Pozivajući se na desetke dokumenata s internih sastanaka, AP tvrdi kako je WHO na udaru jer je propustio iskoristiti svoj autoritet kako bi spriječio zemlje da donose štetne odluke oko suzbijanja virusa.

– Moramo imati Svjetsku zdravstvenu organizaciju koja je hrabra i koristi svoje političke mogućnosti da imenuje i javno prozove one koji su odgovorni za ovako strašne posljedice. Ovo je njihova španjolska gripa. Kada šute dok druge zemlje rade velike pogreške, WHO podcjenjuje svoj utjecaj, a planet gori – kaže profesorica međunarodnih odnosa s Queen Mary Universityja u Londonu, Sophie Harman.

No, drugi smatraju kako ne bi bilo politički pametno da se WHO previše razmeće svojim stavovima u situaciji dok nema jasnu političku moć. Zemlje poput Njemačke i Francuske već su predložile da se organizaciji povećaju ovlasti u trenucima javnozdravstvene krize.

– Kada bi Tedros (Ghebreyesus, predsjednik WHO,op.a.) zauzeo agresivan stav prema članicama, bilo bi posljedica – rekla je Suerie Moon, zamjenica ravnatelja Globalnog zdravstvenog centra iz Ženeve.

Ne kritiziraju članice?

Glasnogovornik WHO-a Farah Dakhlallah kaže kako je od početka izbijanja epidemije organizacija bila, i bit će, “iskrena i otvorena za razgovor s vladama drugih zemalja. Dodao je kako su ponosni na svoj rad i kulturu organizacije koja je usmjerena ka pronalaženju rješenja za spas ljudskih života.

Jedan od znanstvenika koji je prisustvovao sastancima, specijalist za hitna stanja dr. Michael Ryan rekao je kako organizacija nije spremno odgovorila na medijska pitanja o tomu što rade i rade li dovoljno.

– WHO se ne uključuje u javne debate niti kritizira naše članice u javnosti. Pokušavamo raditi s drugim zemljama konstruktivno – kazao je.  No, AP upozorava kako to nije sasvim točno te da ne bi bilo prvi puta da WHO kritizira druge. Tako su zaprijetili zatvaranjem svog ureda u Kini kada je ta zemlja umanjivala brojeve oboljelih od SARS-a, 2003. su glasno tražili od Nigerije da prestane bojkotirati cjepivo za dječju paralizu, te su optužili Tanzaniju da prošle godine skriva informacije o oboljelima od ebole.

Kritike na rad Svjetske zdravstvene organizacije dolaze u kritičnom trenutku kada je agencija ključna za pomoć u nabavi i distribuciji cjepiva za koronavirus širom svijeta, naročito u siromašnijim zemaljama. Neke zemlje, poput Rusije i SAD-a, odbile su se uključiti u tu globalnu akciju no glavna WHO-ova znanstvenica dr. Soumya Swaminathan rekla je kako se nada da će Bidenov izbor otvoriti vrata američkoj suradnji s organizacijom.

Svi problemi počeli s Kinom

AP podsjeća kako su već upozoravali na to da su svi problemi počeli s Kinom. Unatoč siječanjskom sastanku Ghebreyesusa i kineskog predsjednika Xi Jinpinga, informacija o pandemiji nije izašla u javnost sve do veljače.

Maria Van Kerkhove, WHO-ova tehnička voditeljica aktivnosti vezanih uz koronavirus, rekla je kako je agencija tada imala premalo detalja o bolesti te da se nije znalo “što daje, a što ne daje rezultate”.

Ipak, šef organizacije nedugo nakon tog je sastanka izišao pred medije i rekao kako “Kina čini mnogo dobrih stvari koje usporavaju širenje virusa”.

Snimke sastanaka otkrivaju i kako su znanstvenici unutar WHO-a u veljači bili jako zabrinuti za stanje u Japanu. Nakon što se 1. veljače putnik s kruzera testirao i bio pozitivan, već na sljedećoj postaji broda u Yokohamu zabilježeno je deset slučajeva, a 3.711 putnika s broda je stavljeno u karantenu. Ryan je tada rekao novinarima kako ne treba pretjerivati, no već 10. veljače broj slučajeva bio je gotovo udvostručen.

– To nije iznenađujuće s obzirom na narav ove istrage. Ako se broj zaraženih udvostruči u danu na jednom brodu, nešto nije u redu – rekao je kasnije Ryan na internom sastanku dodajući kako je premalo epidemiologa zaduženo za pandemiju.

WHO-ov voditelj tima za akutne događaje dr. Thomas Grein kolege je pak izvijestio kako je organizacija raspravljala o pandemiji s japanskim kolegama, no nisu uspjeli dobiti mnogo informacija.

– Ovo je vrlo osjetljivo pitanje kojem se mora oprezno pristupiti – rekao je još u veljači.

AP otkriva i kako su znanstvenici ipak vidjeli “svjetlo u tunelu”, jer su smatrali da je ovaj problem, na žalost, povijesna mogućnost da se vidi kako se virus širi. Nedugo nakon toga na luksuzni kruzer otišao je japanski epidemiolog dr. Kentaro Iwata. Rekao je kako je stanje koje je tamo zatekao “potpuno kaotično”. WHO je naknadno objavio kako je više od polovice zaraženih na svijetu izvan Kine s kruzera tvrtke Diamond Princess.

– Već na prvom kruzeru bilo je jasno da stvari idu u krivom smjeru i WHO je trebao reagirati. Kada zemlje pogrešno reagiraju na javnozdravstvenu krizu, WHO im to mora reći – smatra Lawrence Gostin, direktor WHO-ovog Kolaborativnog centra za javnozdravstveno pravo i ljudska prava pri Sveučilištu u Georgetownu.

Da WHO ne funkcionira dobro dao je naslutiti i čelnik Ghebreyesus još 26. veljače, rekavši kako je epidemije pogodila jako mnogo zemalja, ali organizacija još ne može prikupiti sve potrebne podatke. Tijekom veljače i ožujka koronavirus se tako proširio Južnom Korejom, Singapurom, Iranom… Europa je pretvorena u epicentar pandemije kada je virus stigao u Italiju. I tada su se čelnici WHO-a žalili da od europskih zemalja dobivaju premalo korisnih i potrebnih informacija. Ipak, Tedros je 8. ožujka na svom Twitteru objavio kako “Italija poduzima čvrste i hrabre poteze za usporavanje virusa”.

Gostin ističe kako je WHO bio dužan izvijestiti javnost da neke države ne dostavljaju tražene podatke.

– Ako zemlje ne daju dovoljno epidemioloških i bioloških informacija, svijet je tada slijep, a to ne možemo dozvoliti – rekao je.

Na jednom od sastanaka u WHO-u se raspravljalo i o praksi zapadnih zemalja da gomilaju zalihe medicinskih potrepština.

– Jučer smo imali strašnu situaciju s našim zalihama osobne zaštitne opreme, sve je otišlo u Francusku – rekao je Ryan kolegama dodavši kako WHO mora naći načina da izvrši pritisak na zemlje i kompanije kako bi se izbjegle takve situacije.

Raspravljalo se i o tomu zašto samo Velika Britanija tijekom lockdowna nije zaustavila masovna okupljanja tijekom ožujka, a Ryan je to slikovito pojasnio rekavši kako nema niti jednog sporta u Europskoj uniji osim Premiere lige u Velikoj Britaniji, te je britansku strategiju borbe protiv pandemije označio krajnje problematičnom. Na tom se sastanku povela i rasprava o “imunitetu krda”.

– Da bi se to dogodilo, stotine i tisuće će se zaraziti i bit će mnogo umrlih. Milijuni će biti zaraženi – rekao je Ryan.

Ipak, složio se kako bi različiti pristupi zemalja u borbi protiv zaraze mogli dati dobar uvid u ponašanje virusa i o tome koji pristup najbolje djeluje.

– To bi bila masova ekološka studija. To je mračno, ali je realno – dodao je.

Naposljetku je zaključeno kako ovo nije eksperiment.

– Sa sljedećim valom pandemije postajemo svjesni da je vrijeme tihe diplomacije iza nas – rekao je Ryan na sastanku u vrhu Svjetske zdravstvene organizacije, piše AP. 

Show More

Povezane objave

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Back to top button
Close
Close