BusinessVečernji list

Poslovanje u grču, a troškovi rastu. Nema sektora koji ne žudi za oporavkom

Godina uspona i padova, korone i potresa niti jedan hrvatski gospodarski sektor nije ostavila netaknutim. Na izmaku 2020. nekoliko voditelja udruženja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori pitali smo o stanju njihovom sektoru, predviđanjima za iduću godinu, Vladinim mjerama ali i kompanijama koje su unutar njihovog sektore pokazale otpornost.




Ilustracija


JEDINI NAČIN SOCIJALIZIRANJA
Brojke skočile u nebo: Ovo tržište je procvjetalo zbog lockdowna



– Godinu na izmaku pamtit ćemo kao vrlo izazovno razdoblje obilježeno pandemijom koja je usporila, a u nekim trenucima i zaustavila turizam kakav smo poznavali. Brojni projekti koji se odnose na infrastrukturna ulaganja su zaustavljeni, među njima i oni usmjereni na unaprjeđenje procesa i podizanje kvalitete usluge. Ipak, kad analiziramo sve okolnosti, možemo reći da smo ostvarili prilično dobre rezultate u usporedbi s konkurencijom na Mediteranu – kaže Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija pri HGK.

40 tisuća kuna po ha treba za financiranje radova u vinogradu do berbe. Na razini RH, za 20.000 ha to je oko 800 milijuna kuna

– Korona kriza je prekinula dotok stranog kapitala, država je smanjila obim infrastrukturnih projekata, što bitno utječe na naš sektor. Lanac opskrbe materijalom se za vrijeme lockdowna prekinuo, jer u Hrvatskoj nema proizvodnje nekih materijala. Imali smo problem s dolaskom radne snage na gradilišta i karantenom za strane radnike, a povećani su nam troškovi gradnje s provedbama mjera stožera civilne zaštite. Usprkos tome građevinari su žilavi, uzdrmani, ali još uvijek smo u boljem stanju nego neki drugi sektori kao, primjerice, ugostiteljstvo – ocijenio je Zlatko Sirovec – predsjednik Udruženja graditeljstva.




DUBRAVKO RANILOVIĆ, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama | Autor : Matija Habljak/Pixsell

Foto: Matija Habljak/Pixsell



DUBRAVKO RANILOVIĆ
predsjednik Udruženja
poslovanja nekretninama – Bitan je povratak turizma, prije
svega mogućnost kretanja ljudi.
Nekretnina ostaje i dalje vrlo
dobra i sigurna investicija pa i u
ovoj krizi


U hrvatskoj IT industriji, dio sektora je prošao bez velikih poslovnih problema, no svi su intenzivirali reorganizaciju glede masovnog rada od kuće – istaknuo je Goran Mrvoš, predsjednik Udruženja za IT.

Potaknuta digitalizacija

– U tom smislu potaknuli smo i poboljšanje zakonodavnog okvira, kako bi se rad od kuće regulirao na pragmatičan način. Jedan dio kompanija, pogotovo onaj koji je poslovno vezan za turističku industriju, osjetio je značajan pad prometa, no pojačana nužna digitalizacija svih industrija, stvorila je veću potražnju za nekim proizvodima i uslugama, primjerice za webshopovima i alatima za udaljenu kolaboraciju – kaže Mrvoš.

Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama smatra kako se korona na njegov sektor odrazila, prije svega, usporavanjem tržišta nekretnina i padom broja transakcija. – U konačnici to su osjetile i sve agencije, padom prometa uglavnom između 40 i 80% u odnosu na prošlu godinu, s tim da postoje i neke agencije koje su ostale bez ikakvog prihoda od pojave pandemije. Treba napomenuti da je na najveće tržište u Hrvatskoj, a to je ono Grada Zagreba bitno utjecao i potres u ožujku – smatra Ranilović.

40-80 posto pao je promet agencijama za posredovanje u prodaji nekretnina na hrvatskom tržištu

– Radi zatvaranja prodajnog kanala HoReCa i dijelom gubitka turističke sezone, pad prodaje vina se procjenjuje prosječno na oko 50%. U vinogradarskoj proizvodnji ne može se smanjivati obim proizvodnje i nije moguće smanjivati proizvodne troškove. Za financiranje radova u vinogradu do berbe potrebno je prosječno 40.000 kuna po hektaru, što na razini RH, za 20.000 ha iznosi oko 800 milijuna kuna. Pad prodaje je uzrokovao veliku nelikvidnost, povećanje neprodanih zaliha i onemogućavao je novu berbu, a povećanje zaliha potencijalno dovodi i do pada prodajnih cijena – kaže Josip Pavić, predsjednik Udruženja vinara. Kada govore o vladinim mjerama čelnici udruženja gotovo da se slažu kako su one bile korektne i pravodobne.




BORIS ŽGOMBA, predsjednik Udruženja putničkih agencija pri HGK | Autor : Patrik Macek/PIXSELL

Foto: Patrik Macek/PIXSELL



BORIS ŽGOMBA
predsjednik Udruženja
putničkih agencija pri HGK – Nezahvalno je predviđati, no
vraćanje turističkih rezultata na
razinu iz 2019. možemo očekivati
2023., dok bi im se tijekom 2022.
trebali približiti


– Vladine mjere za očuvanje radnih mjesta trenutno značajno doprinose opstojnosti sektora. To smo više puta isticali i vrlo je važno što su donesene u pravom trenutku. Za sektor turizma bit će ključan njihov produžetak sve do početka turističkog prometa kako bi zadržali zaposlenost i kvalitetne kadrove. Isto tako, važno će biti dogovoriti i dodatne kompenzacijske mjere koje će nadoknaditi i dio fiksnih troškova – kaže Žgomba. Sirovec također smatra da su Vladine mjere za očuvanje radnih mjesta i spas gospodarstva dobre i nužne. – Vidi se da vlada radi i ima rezultate, ali tu se ne smije stati. Neke reforme su nužne, npr. pravosuđa, te smanjenje poreza, za provođenje bolje gospodarske klime – ističe Sirovec.

– Mjere su donesene pravovremeno i ocjenjujem ih vrlo dobrim. Smatram da se Vlada dobro nosi s krizom i da uspijeva balansirati između mjera koje štite život i zdravlje s jedne strane i gospodarstvo s druge – kaže Ranilović. Pavić naglašava da su brzom i koordiniranom akcijom vinara, HGK i države, usvojene mjere kriznog skladištenja i krizne destilacije čime je zaustavljen potpuni krah vinarstva.

Više uključiti privatni sektor

Mrvoš ističe da je svaka pomoć dobrodošla, no volio bi da je privatni sektor više uključen u stvaranje mjera, a ne da mora reagirati na mjere koje su već donesene.




JOSIP PAVIĆ, predsjednik Udruženja vinara HGK | Autor : Matija Habljak/Pixsell

Foto: Matija Habljak/Pixsell



JOSIP PAVIĆ
predsjednik Udruženja
vinara HGK – Brzom i koordiniranom akcijom
vinara, HGK i države donesene i
učinkovito provedene mjere
zaustavile su potpuni krah
vinarstva


– Mislim da kasnimo s osmišljavanjem antirecesijskih mjera, s obzirom na to da je Covid kriza već ostavila posljedice na poduzetničke aktivnosti – smatra Mrvoš. Očekivanja od iduće godine ipak nisu bez optimizma, iako je, kažu, kraj pandemije još uvijek vrlo teško prognozirati.

– O zdravstvenoj situaciji u svijetu i široj primjeni cjepiva ovisit će i kretanja ljudi te, posljedično, turistički rezultati. Tu će veliku ulogu igrati i mjere za eventualno ograničavanje putovanja unutar EU, koje tek treba definirati i izboriti se za najbolju moguću poziciju Hrvatske. Smatram da će oporavak biti postupan. Iduću godinu gledam kao godinu oporavka, povratka u onaj segment poslovanja u turizmu kakav poznajemo. Nezahvalno je davati konkretna predviđanja, no rekao bih da vraćanje turističkih rezultata na razinu iz 2019. možemo očekivati tijekom 2023., dok bi se tijekom 2022. trebali približiti tim rezultatima – zaključuje Žgomba.




Sisak: Sastanak o revitalizaciji gospodarske aktivnosti na području pogođenom potresom


REVITALIZACIJA GOSPODARSTVA
Aladrović: Osigurano 160 milijuna kn za očuvanje radnih mjesta u Sisačko-moslavačkoj županiji



– IT kompanije, koje imaju proizvode vezane za kupce koji su najviše pogođeni krizom, trebat će pomoć dok se njihovi kupci ne oporave i započnu novi investicijski ciklus. Očekujem da će novi ciklus biti potaknut antirecesijskim izvorima financiranja, optimizmom i vizijom bolje budućnosti. Očekujem da će u 2022. situacija biti na razini uspješne 2019. – smatra Mrvoš. Oko oporavka i njegove brzine Sirovec kaže da je procjena brzine oporavka građevinskog sektora od šest mjeseci do tri godine, ali ona ovisi i o nizu faktora na koje sami ne utječemo. Ranilović ističe kako nitko pouzdano ne zna koliko će oporavak trajati, jer ovisi o stanju pandemije i to ne samo u Hrvatskoj već u Europi i cijelom svijetu.




GORAN MRVOŠ, predsjednik Udruženja za IT | Autor : Goran Stanzl/Pixsell

Foto: Goran Stanzl/Pixsell



GORAN MRVOŠ
predsjednik Udruženja
za IT – U hrvatskoj IT industriji, dio
sektora je prošao bez velikih
poslovnih problema, no svi su
intenzivirali reorganizaciju glede
masovnog rada od kuće


– S obzirom na dolazak cjepiva, očekujem da bi se situacija na tržištu mogla stabilizirati u svibnju. Nekretnina ostaje i dalje vrlo dobra i sigurna investicija pa i u ovoj krizi – zaključio je Ranilović.

Show More

Povezane objave

Back to top button
Close
Close