KulturaVečernji list

Objavljeni pobjednici 54. natječaja Večernjeg lista za kratku priču

Večernji list je u videoprijenosu točno u podne 15. siječnja objavio pobjednike 54. natječaja Večernjeg lista za kratku priču koji nosi ime Ranka Marinkovića. Prvu nagradu osvojila je Magdalena Blažević pričom “Vodite vraga” objavljenom 15. 2. 2020. godine. U dugogodišnjem postojanu ovog natječaja, deseti je put književnica osvojila prvu nagradu. Čak dvije autorice i to Ivana Šojat i Korana Serdarević su prvu nagradu osvajale dva puta.







kratka priča
Vodite vraga



Drugu nagradu osvojila je Julijana Adamović pričom “Izaija” objavljenom 15. 6. 2019. godine, a treću Ratko Cvetnić pričom “Carpaccio” objavljenom 7. 3. 2020. godine.

Tradicionalni natječaj Večerneg lista, 54. po redu započeo je 20. travnja 2019. godine, a završio 25. travnja 2020. godine. Na natječaj je pristiglo 407 kratkih priča, od kojih su u okviru natječaja u subotnjem Obzoru i na webu objavljene 52 priče. U žiriju su ove godine bili akademik Krešimir Nemec (predsjednik žirija), urednica kulture u Večernjem listu Milena Zajović, nakladnik Seid Serdarević, novinar Večernjeg lista Denis Derk i selektor priča Tomislav Sabljak.

Zbog pandemije covida-19 i epidemioloških mjera, žiri je radio online, a dodjela je također ogranizirana online, a ne kao proteklih godina, u svečanoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.




kratka priča


kratka priča
Izaija



“Kratka priča Magdalene Blažević “Vodite vraga” brutalna je, naturalistički stilizirana proza koja donosi sumornu sliku iz djetinjstva koja se usjekla u pamćenje i koja svojom težinom opterećuje dušu tankoćutne naratorice. Budući da prikazuje samo dio istrgnut iz života, priča “Vodite vraga” počinje bez uvoda, in medias res, i prenosi atmosferu napetih odnosa u obitelji iz ruralne sredine. Središnji lik tetke, egzistencijalne autsajderice i žene koja je postala svima teret, skiciran je u par poteza, ali psihološki vrlo precizno i uvjerljivo, čak i u crnohumornim i grotesknim scenama. Kroz fragmente radnje i snažne, često morbidne evokativne prizore iz životne svakodnevice, priča bez patetike i povišenih tonova prikazuje sudbinske lomove, mračne obiteljske tajne i identitetske krize. Naratorica hladno, bez empatije, vizualizira mučne situacije nabijene dramskim intenzitetom. Slutnje koje zamjenjuju objašnjena, sažet ali slikovit izraz, smisao za detalje, suptilno ostvareno jedinstvo dojma, jezični minimalizam, sve to pridonosti visokoj estetskoj kvaliteti ovoga teksta. Magdalena Blažević pokazala je zavidno umijeće u oblikovanju kratke priče i zasluženo odnosi prvu nagradu”, stoji u obrazloženju koje je sročio akademik Nemec.

“Kratka priča Julijane Adamović gradi se na starom biblijskom motivu pravih i lažnih proroka. Motiv je resemantiziran i posuvremenjen, a radnja smještena u vojvođansku ruralnu sredinu krajem pedesetih godina prošlog stoljeća. Puna atmosfere, natopljena lokalnim koloritom, priča “Izaija” na ograničenom prostoru, s malo riječi prodire u mračne predjele ljudskosti i u taloge podsvijesti. Dolazak bradatog propovjednika budi nade grješnika, potiče praznovjerja, ali i izaziva strahove i otpore. Priča je ispričana iz vizure običnog čovjeka  na primjeru malih događaja koji izazivaju velike posljedice. Luk napetosti napregnut je do pucanja. Pomno strukturirana prozna minijatura “Izaija” prokazuje visoke kvalitete narativnog umijeća Julijane Adamović”, stoji u obrazloženju žirija za drugonagrađenu priču 54. natječaja.







KRATKA PRIČA
Carpaccio



“U središtu su Cvetnićeve kratke priče incidentna situacija i naknade posljedice koje su iz nje proizašle. Nastavnik je za vrijeme školskog sata ‘balavcu’ u zadnjoj klupi istrgnuo slušalice zataknute u uši i bacio ih demonstrativno kroz prozor. Nakon te naizgled banalne scene uslijedio je stegovni postupak, prisilno bolovanje koje će se rastegnuti do mirovine i nov način života. Majčina smrt samo je ubrzala domino efekt. Cvetnićev protagonist posve je izbačen iz egzistecijalne ravnoteže i životne kolotečine. Priča “Carpaccio” fokusirana je na mrežasto ispreplitanje događaja povezanih sa središnjim narativnim činom. Priča sa otvorenim krajem ostavlja neriješenim brojna pitanja prepuštajući čitatelju moguće odgovore”, stoji u obzraloženju žirija za trećenagrađenu priču Ratka Cvetnića.

Show More

Povezane objave

Back to top button
Close
Close