KulturaSlobodna Dalmacija

Nakon što su im u Hrvatskoj ugašeni svi satirični listovi, domaći aforističari okrenuli se istoku, prevedeni na makedonski, rumunjski i ruski jezik

Hrvatske aforiste krajem godine obradovalo je da su se njihove duhovite misli probile na rusko tržište. Naime, istaknuti ruski humorist Vladimir Judovič Šojher, autor brojnih antologija ruskih i svjetskih aforista i narodnih poslovica, na ruski je preveo i na svojim internetskim stranicama https://www.aphorism.ru i http://shoyher.narod.ru objavio izbor hrvatskih autora čiji se humor i satira ne gube u prijevodu.

U Antologiju je uvršten 71 autor, od doajenke Vesne Parun (1922. – 2010.) do najmlađega Dražena Jergovića (1980.). Šojher je na svojim stranicama predstavio čak 3800 aforista iz cijeloga svijeta pa su hrvatski aforističari u dobrome društvu. Postoje planovi i da oni budu predstavljeni i u knjizi. Na web stranici prije tri godine osnovane Udruge hrvatskih aforista i humorista postavljena je digitalna dvojezična (radna) verzija te antologije u PDF formatu.

Ruski prijevod hrvatskih aforističara nije prvi. Led je probio Vasil Tolevski, koji je 2012. na makedonski jezik preveo izbor hrvatskih aforističara i objavio ga u dvotomnoj dvojezičnoj “Antologiji balkanskog aforizma” u koju je uvrstio i autore iz Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Crne Gore, Grčke, Rumunjske i Bugarske. Temelj njegova izbora bila je “Antologija hrvatskog aforizma” koju je priredio publicist i aforist Mladen Vuković.

UŽARENE MISLI U PEPELU

Ona je tiskanu u Mostaru 1993. godine, i kako kaže Vuković, cijela je naklada “planula preko noći”. Granata s istoka ratnog Mostara pogodila je tiskaru na zapadnoj obali Neretve i sve užarene misli stotinjak hrvatskih aforista otišle su i doslovce u pepeo”, objašnjava Vuković i dodaje da je domaće aforističare gotovo dokusurilo gašenje svih hrvatskih satiričnih listova početkom trećeg tisućljeća.

“I hrvatski je aforizam uzeo hlače na štap i krenuo trbuhom za kruhom – u istočnu Europu! Gdje aforizam mnogi više čitaju i cijene, još od bivših komunističkih režima, gdje je cvjetao na vreloj cenzorskoj vatri u loncu pod totalitarnim poklopcem”, kaže Vuković.

Zato je već 2013. godine mala rumunjska nakladnička kuća Focus objavila izbor suvremenoga hrvatskog aforizma “Aforismul Croat Contemporan”. Nju je priredio Vuković, a u njoj je zastupljeno 55 aforista, od kojih je najmlađi bio Miro Radalj (1966.).

Zahtjevni posao prijevoda obavili su rumunjski satiričari Goran Mrakić i Valeriu Butulescu, koji je napisao i pogovor, dok je naslovnica djelo Nikole Listeša. Knjiga se također može naći na internetu, a dvojezični rumunjsko/hrvatski izbor na stranici www.citatopedia.ro.

Nadu da bi i nova 2021. godina mogla biti dobra, podgrijava pjesnikinja Olga Lalić-Krowicka, rođena 1980. godine u Šibeniku, s adresom u poljskom gradu Dukli. Ona se zainteresirala za hrvatske aforističare i realni su izgledi da se oni nađu na jeziku Stanisława Jerzyja Leca.

“Hrvatski aforizam je – aforistički paradoksalno – priznatiji u inozemstvu nego u Hrvatskoj”, zaključuje Vuković priču o prodoru autohtonog proizvoda hrvatskoga duha na nekadašnje klirinško tržište.

Show More

Povezane objave

Back to top button
Close
Close