DalmacijaSlobodna Dalmacija

Najavu Pfizera o efikasnom cjepivu protiv koronavirusa valja uzeti s oprezom? Studija još nije gotova, a američka tvrtka ima bogatu povijest prevara

Od početka pandemije teško da je ijedna vijest izazvala takav optimizam kao ovotjedna objava američke farmaceutske tvrtke Pfizer da je, u suradnji s njemačkom tvrtkom BioNTech, proizvela prvo efikasno cjepivo protiv koronavirusa, čija je djelotvornost preko 90 posto.

„Ovo je veliki dan za znanost i ljudski rod”, trijumfalno je u ponedjeljak poručio čelni čovjek Pfizera dr. Albert Bourla, navodeći da je cjepivo u trećoj fazi testirano na 43.500 osoba u šest zemalja svijeta, te da nisu uočene nikakve opasne nuspojave. Ako im cjepivo bude odobreno do kraja ovog mjeseca, iz kompanije su ustvrdili da bi do kraja godine mogli isporučiti 50 milijuna doza, a iduće godine još 1,3 milijarde doza.

Države i znanstvenici širom svijeta radosno su dočekali tu vijest. Brojni mediji prenijeli su izjavu dr. Johna Bella sa Sveučilišta Oxford da je Pfizerov tim iskazao „čudesnu” razinu efikasnosti, kao i njegovu optimističku prognozu da bi se s Pfizerovim cjepivom „svijet mogao vratiti u normalu na proljeće”.

U sličnom je optimističkom tonu nastupio i visoki službenik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Bruce Aylward, koji je također najavio da bi najranjivijim skupinama ljudi Pfizerovo cjepivo protiv Covida-19 moglo postati dostupno do ožujka 2021.:

„Ovo su samo privremeni rezultati… ali vrlo pozitivni rezultati, koji bi mogli biti vrlo obećavajući za cijeli svijet”, rekao je Aylward.

Na prvi pogled, reklo bi se, možemo odahnuti: još koji mjesec i magično Pfizerovo cjepivo vratit će nas u svijet i život kakav smo poznavali do početka 2020. godine.

Optimizam i skepticizam

Dio znanstvene zajednice, međutim, poziva na oprez i suzdržavanje od pretjeranog optimizma, barem dok Pfizer ne objavi detaljne podatke o svojoj kliničkoj studiji, koja još traje.

Znanstvenici napominju da je zaključak o 90-postotnoj efikasnosti Pfizerova cjepiva izvučen iz privremene analize neovisnog odbora za praćenje podataka, koji je na spomenutom uzorku od 43.500 osoba proučio 94 dosad zabilježene infekcije. Stručnjaci ističu da je to premali broj zaraženih da bi se mogli donositi dalekosežniji zaključci. Čak je i sâm Pfizer upozorio da bi se početna stopa efikasnosti cjepiva do kraja studije mogla promijeniti.

Znanstvenom skepsom prema „čudesnom” cjepivu već u utorak, dan nakon euforične Pfizerove objave, pozabavio se američki magazin Vox, u članku „Zašto je cjepivo Pfizera i BioNTecha razlog za optimizam – i skepticizam”. Nakon početne konstatacije da Pfizer nije ponudio „detaljne podatke, regulatorni pregled, objavljenu studiju ili pretisak”, Vox ističe da je od početka pandemije već bilo „uzbuđenih priopćenja za javnost” o efikasnosti pojedinih lijekova protiv COVIDA-19, koja su pobudila nadu građana.

„No, ova priopćenja za javnost – o kojima su mediji požurili izvijestiti javnost očajno željnu dobrih vijesti – često su kulminirala ispraznom nadom nakon što bi se finalizirali nužni znanstveni i regulatorni koraci, a konačni rezultati bivali su manje zapanjujući nego što je u početku objavljeno”, piše Vox.

Kao primjer, Vox podsjeća da se američka farmaceutska tvrtka Moderna još u svibnju oglasila o obećavajućim rezultatima prve faze ispitivanja njenog cjepiva protiv koronavirusa (Vox znakovito notira da je nakon tog priopćenja porasla cijena tvrtkinih dionica), da bi istraživači naknadno ocijenili kako su informacije u priopćenju „previše preliminarne i nejasne da bi se moglo procijeniti djeluje li cjepivo”.

Neprovjerljive tvrdnje

Američki list spominje i ranije optimistične farmaceutske objave oko lijekova „Remdesivir” i „Regeneron” za pacijente hospitalizirane zbog COVIDA-19, za koje su daljnja istraživanja „zakomplicirala sliku učinkovitosti lijeka”, bilo tako da „nije jasno donose li ikakvu korist” (remdesivir), bilo da „rezultati ne govore o tome je li lijek smanjio rizik od smrti ili ‘izliječio’ ljude” (regeneron).

„Godinama znamo da, kada farmaceutske tvrtke u priopćenjima iznose pretjerane tvrdnje, tada će i mediji biti slično intonirani. Znamo i da u slučaju kada proizvođači lijekova javno ne otkrivaju detaljne podatke o svojim metodama i rezultatima, ne postoji način provjere jesu li nalazi pouzdani”, piše Vok, te zaključuje:

„Pretjerivanje i neprovjerljive tvrdnje posljednje su što trebamo u trenutku kada se paralelno s pandemijom odvija infodemija.”

Potom američki list citira niz svjetskih znanstvenika koji su skeptični prema proklamiranoj efikasnosti Pfizerova cjepiva.

„Studija nije završena. Prizerovo priopćenje za tisak nije bilo dovoljno detaljno da bi se doista razumjeli učinci cjepiva”, ističe profesorica epidemiologije sa Sveučilišta u Bostonu Ellie Murray, dok profesor Farmaceutskog fakulteta Sveučilišta Maryland Peter Doshi ukazuje da ne znamo jesu li ljudi koji sudjeluju u ispitivanju reprezentativni za populaciju koja najviše treba cjepivo.

„Stvarno je problematično reći ljudima što podaci govore, a ne dopuštajući im da te podatke vide sami. Mislim da dijeljenje preuranjenih rezultata nije put kojim treba ići”, dodao je Doshi.

„Kako Pfizer i BioNTech nisu objavili svoje podatke, ostaje da ovakvim uzbudljivim tvrdnjama jednostavno moramo vjerovati”, rezimira za Vox dr. Simon Clarke, profesor stanične mikrobiologije na Sveučilištu u Readingu.

“Djeluje mi nevjerojatno da bi tako velika i renomirana farmaceutska tvrtka pogriješila u interpretiranju podataka”, zaključuje dr. Clarke.

I tu stupamo u srce moralne petlje ove priče: ta „velika i renomirana farmaceutska tvrtka” već se iskazivala kao „lopovska kompanija” kojoj građani ne bi trebali previše vjerovati.

‘Ozbiljnost i opseg Pfizerovih zločina’

U rujnu 2009. Ministarstvo pravosuđa SAD-a objavilo je sklapanje najveće nagodbe o prevarama u zdravstvu u svojoj povijesti. Prevara se sastojala u lažnom medicinskom marketingu, a krivac se obavezao da će za taj lažni marketing platiti 2,3 milijarde dolara. Taj „medicinski prevarant” bio je – Pfizer.

Kako je tom prilikom američko ministarstvo objavilo na svojim web-stranicama, tu je svotu Pfizer pristao isplatiti „za rješavanje kaznene i građanske odgovornosti koja proizlazi iz ilegalne promidžbe određenih farmaceutskih proizvoda”.

Konkretno, Pfizer je sankcioniran „zbog krivotvorenja robne marke Bextra (protuupalni lijek, op.a.) s namjerom da se prevari ili zavede”, kao i zato što je tvrtka „nezakonito promovirala četiri lijeka – Bextra, antipsihotik Geodon, antibiotik Zyvox i antiepileptik Lyrica”.

U službenom dokumentu američkog ministarstva stoji i sljedeće:

„Nezakonito ponašanje i prevara farmaceutskih tvrtki dovodi u opasnost javno zdravstvo, kvari medicinske odluke davatelja zdravstvenih usluga i košta vladu milijarde dolara. Ovaj Pfizerov sporazum o civilnoj nagodbi i izjašnjavanje o krivnji još je jedan primjer primjene kazni kad farmaceutska tvrtka profit stavi ispred dobrobiti pacijenta”, ustvrdio je pomoćnik državnog odvjetnika Tony West.

„Veličina i ozbiljnost ove rezolucije, uključujući ogromnu kaznenu novčanu kaznu, odražavaju ozbiljnost i opseg Pfizerovih zločina”, prisnažuje u dokumentu Mike Loucks, v.d. američkog državnog odvjetnika u okrugu Massachusetts, koji zaključuje:

„Pfizer je kršio zakon tijekom dužeg vremenskog razdoblja.”

Moralni kroki – negativan

O istinitosti tih Loucksovih riječi, koje upućuju da spomenuto Pfizerovo kršenje zakona nije slučajni eksces, već uobičajeni način poslovanja tog farmaceutskog giganta, prije nekoliko godina uvjerila se i hrvatska javnost.

Naime, u kolovozu 2012., nakon osmogodišnje istrage, Pfizer se nagodio da će platiti kaznu od 60 milijuna dolara zbog podmićivanja hrvatskih liječnika koji su bili visoko pozicionirani u državnim tijelima za registraciju lijekova, te su svojim utjecajem mogli omogućiti stavljanje Pfizerovih lijekova na listu HZZO-a.

Američki poslovni list Bloomberg tada je pisao da se optužba za podmićivanje odnosi na razdoblje od 1997. do 2001., te da Pfizer nije podmićivao liječnike samo u Hrvatskoj, već i u Bugarskoj, Kini, Češkoj, Kazahstanu, Rusiji i Srbiji. U tužbi podnesenoj Okružnom sudu District of Columbia stoji da je Pfizer svoje zaposlenike u tim državama ovlastio za gotovinske isplate podmićivanja i poticanje domaćih liječnika da propisuju Pfizerove lijekove.

To bi, ukratko, bio moralni kroki ovog američkog farmaceutskog diva. Tko je iznenađen ovakvim opisom, taj ne poznaje farmaceutsku industriju. Sve ovo ne znači da je Pfizerovo cjepivo automatski „lažnjak”, ali s ovakvim firmama treba biti maksimalno na oprezu.

Show More

Povezane objave

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Back to top button
Close
Close