AktualnoSlobodna DalmacijaVijesti

Nagrada Zaklade ‘Prof. dr. Marijan Hanžeković‘ za najbolji znanstveni rad u 2020. dodijeljena Milanu Deskar-Škrbiću i Darjanu Milutinoviću iz HNB-a

Zaklada “Prof. dr. Marijan Hanžeković” dodijelila je nagradu za najbolji znanstveni rad u 2020. godini Milanu Deskar-Škrbiću i Darjanu Milutinoviću iz Hrvatske narodne banke za rad “Dizajn paketa fiskalne konsolidacije i modelski pristup procjeni fiskalnih multiplikatora u Hrvatskoj”.

Dodjela godišnje nagrade, 21. po redu otkad je 1998. godina osnovana ova zaklada, održana je prvi put virtualno preko Zoom platforme.

Katarina Ott, upraviteljica Zaklade i zadnja asistentica prof. Hanžekovića, podsjetila je na početku ovog događaja kako je zaklada osnovana u spomen na prof.dr. Marijana Hanžekovića (1915.- 1993.), koji je bio pravnik i ekonomist te profesor književnosti i jezika, a bavio se gotovo svim područjima ekonomije, osobito financijama, fiskalnim i monetarnim sustavom, bankarstvom, vrijednosnim papirima i burzama. Prof. dr. Marijan Hanžeković bio je i prvi hrvatski ministar financija, te jedan od osnivača Instituta za javne financije.

– Nagrađeni rad je vrlo aktualan u jeku pandemije, u Hrvatskoj dodatno i potresa, jer oboje utječu na rast deficita i javnog duga. Rad koju su Milan Deskar-Škrbić i Darjan Milutinović ponudili, može poslužiti da se dobro osmisle fiskalne mjere koje će trebati za poticanje ekonomskog oporavka u kratkom roku, ali i za fiskalnu konsolidaciju u srednjem i dužem roku jer bit će neophodno spuštati javni dug na razine kojima bi se primakli zahtjevima za uvođenje eura – istaknula je Katarina Ott čestitajući nagrađenim autorima i zahvaljujući svima koji sudjeluju u radu Zaklade.

Milan Deskar-Škrbić i Darjan Milutinović u svom su se radu, koji su prezentirali ovom prigodom, bavili istraživanjem makroekonomskih učinaka fiskalne konsolidacije koju je Hrvatska provela od 2014. do 2016. za vrijeme Procedure prekomjernog deficita (EDP), nakon koje su javne financije konačno vraćene na održivu putanju.

Istražili su i kako se ta financijska konsolidacija odrazila na rast BDP-a, a za ocjenu makroekonomskih učinaka EDP-a razvili su mali polu-strukturni makro-fiskalni model hrvatskog gospodarstva, s visoko raščlanjenim fiskalnim sektorom.

Tim modelom je moguće ocijeniti učinak različitih fiskalnih instrumenata (prihodnih i rashodnih stavki proračuna) na hrvatsko gospodarstvo te izračunati tzv. dezagregirane fiskalne multiplikatore koji pokazuju za koliko kuna se promijeni BDP ako se pojedina komponenta prihoda ili rashoda proračuna promijeni za jednu kunu.

To je prvi izračun fiskalnih multiplikatora utemeljen na modelskom pristupu u domaćoj literaturi.

-Naši rezultati izračuna dezagregiranih fiskalnih multiplikatora u skladu su s relevantnom literaturom i karakteristikama hrvatskog gospodarstva. Kod mjera na prihodnoj strani proračuna najsnažniji je utjecaj poreza na dohodak i poreza na dobit gdje 1 kuna njihovog povećanja dovodi do smanjenja BDP-a za 0,2 kune i obratno – pojasnili su autori.

Njihovo istraživanje pokazalo je kako je nešto slabiji učinak indirektnih poreza i zdravstvenih doprinosa gdje 1 kuna povećanja tih prihoda smanjuje BDP za 0,1 kunu i obratno.

Što se tiče mjera na rashodnoj strani proračuna, 1 kuna povećanja plaća u javnom sektoru poveća BDP za 1,3 kune, 11 kuna povećanja javnih investicija povećava BDP za 0,7 kuna dok 1 kuna intermedijarne potrošnje povećava BDP za 0,6 kuna i obratno.

Nešto je slabiji utjecaj socijalnih naknada čije povećanje za 1 kunu povećava BDP za 0,3 kuna, te subvencija gdje jednakuna povećanja povećava BDP za 0,1 kunu i obratno.

Prezentirali su kako direktni porezi značajnije utječu na gospodarstvo od indirektnih, dok na strani rashoda komponente koje direktno ulaze u obračun BDP-a (intermedijarna potrošnja, masa plaća i investicije) imaju veći učinak na gospodarstvo od onih koje ne ulaze u obračun BDP-a (socijalne naknade).

Deskar-Škrbić i Milutinović smatraju da se zbog relativno malih fiskalnih multiplikatora mjere na prihodnoj strani proračuna ne bi trebale mijenjati, dok bi se na strani rashoda nositelji politike trebali više osloniti na smanjivanje subvencija i kapitalnih transfera nego na smanjivanje javnih investicija i plaća u javnom sektoru.

-Primjena growth-friendly konsolidacijskog paketa dala bi bolje rezultate od provedenih mjera u Proceduri prekomjernog deficita. Hrvatska bi godinu dana ranije izašla iz recesije te bi u istom razdoblju ostvarila nešto više stope rasta BDP-a, uz još značajnije poboljšanje fiskalnih pokazatelja – kazali su autori.

-Nositelji fiskalne politike ne smiju zaboraviti tzv. ‘neugodnu fiskalnu aritmetiku’ koja pokazuje da neadekvatan izbor fiskalnih instrumenata u paketima fiskalne konsolidacije može ugroziti ostvarivanje postavljenih fiskalnih ciljeva zbog negativnih učinaka fiskalne konsolidacije na rast gospodarstva – naglasili su iznoseći zaključke svog rada.

Istaknuli su i kako je u budućnosti potrebno više razmišljati o ekonomskim učincima mjera fiskalne konsolidacije upozorivši kako u ekstremnom slučaju neadekvatan izbor fiskalnih instrumenata može dovesti i do scenarija u kojem i nakon primjene mjera fiskalne konsolidacije udio javnog duga u BDP-u raste umjesto da se smanjuje.

Jedan od zaključakak je i kako u jeku COVID-19 krize koja je uzrokovala iznimna povećanja deficita i javnog duga, prikazani rezultati mogu pomoći pri dizajnu paketa fiskalnog stimulansa koji bi podupro snažniji gospodarski oporavak , kao i paketa fiskalne konsolidacije koja će biti nužna kako bi se omjer javnog duga i BDP-a vratio na održivu putanju.

Nakon prezentacije koju su pratili i poznati hrvatski ekonomisti, posebno oni mlađe generacije, autori su odgovarali na pojedina pitanja i komentare dok je Katarina Ott uputila poziv za prijave na natječaj za najbolji rad u 2021. godini, kako za redovnu nagradu tako i onu u studentskoj kategoriji koja ove godine nije dodijeljena.

Show More

Povezane objave

Back to top button
Close
Close