KolumneSlobodna Dalmacija

MUSTANG Šaptač divljim konjima

Sloboda s jedne strane američkog zapada, s druge zatvor. Divlji konji slobodno galopiraju u uvodnoj sceni “Mustanga”. Ne zadugo. Ubrzo mustanzi bivaju uhvaćeni i prebačeni na zatvorsku farmu. Ondje će ih zatvorenici iz lokalne kaznionice ukrotiti, dresirati i osedlati za prodaju na javnoj dražbi za rančere, ali i – graničnu policiju.

Odličan prvijenac Francuskinje Laure de Clermont-Tonnerre, premijerno prikazan na Sundanceu, a kod nas upravo objavljen u “A1 Videoteci”, povlači paralele između slobode i zatvora, divljeg konja i zatvorenika. Glavni lik je zatvorenik Roman Coleman (dosad naj-uloga Matthiasa Schoenaertsa).

Roman je mustang na dvije noge. Neobuzdan kažnjenik “anger mangement” bijesa koji se već dugo vremena nalazi u zatvorskoj izolaciji. “Ne znam s ljudima”, škrto će on terapeutkinji (Connie Britton) prije povratka među ostale zatvorenike.

Da je “The Mustang” vestern, Roman bi bio odmetnik, jedan od onih kauboja od malo riječi. Vestern se nalazi u (pri)mislima redateljici dok snima najneobičniji zatvorski film koji ispada svojevrsna kombinacija presjajnog “Jahača” Chloe Zao, “Šaptača konjima” Roberta Redforda i “Zakona jačeg” Rica Romana Waugha.

Clermont-Tonnerre je pronašla svježinu i inspiraciju u stvarnom zatvoreničkom programu kroćenja konja i zahvaljujući njegovoj rehabilitacijskoj naravi osuđenici ne ponavljaju zločine jednom kad/ako izađu na slobodu. Ne sjećamo se da je ikad žena režirala zatvorsku dramu i to je već osvježenje samo po sebi u filmu koji nije lišen arhetipova (lik) ili klišeja (djelo) žanra.

Mogli smo proći bez podzapleta vezana za krijumčarenje ketamina unutar zatvora, na što Roman biva prisiljen i ucijenjen smrću kćerke (Gideon Adlon) od strane izrazita negativca (Josh Stewart). Donekle je kliše i da se legendarni kauboj od glumca Bruce Dern (“Nebraska”) pojavljuje u ulozi glavnog trenera divljih konja Nebraske, ali se uklapa savršeno u film (“Izdržiš li unutra više od pet sekundi, u programu si”).

Jer, francuska redateljica sve žanrovske klišeje i arhetipove uspijeva uklopiti u priču o iskupljenju i oprostu, odnosu čovjeka i životnje, te ih razviti prirodno, pa i autentično, sukladno s njom na način da ne galopira s osjećajima likova i gledatelja.

Kako “Mustang” kaska dalje postaje evidentno da je u pitanju više portret divlje muškosti i karakterna studija čovjeka koji je, eto, zatvorenik, a ne zatvorski film. Odnosno, zatvor je tretiran krajnje simbolički i prelomljen preko Romana i divljeg konja, Markiza, kojeg će on (u)krotiti na otvorenom, prostoru prividne slobode za obojicu.

Markiz je najdivljiji mustang koji se također nalazi u “izolaciji” i kao takav, “posebno razjaren”, privuče Romanovu pažnju. Čini se da Markiz ne zna s konjima, kao što Roman ne zna s ljudima. Međutim, prepoznat će postupno sebe u onom drugom i uzajamno se pripitomiti, koliko već mustanzi mogu biti pripitomljeni.

“Ako želiš kontrolirati svog konja, najprije moraš kontrolirati sebe, poštuj njegov prostor i on će tvoj”, savjetuje Romana iskusniji zatvorenički dreser (Jason Mitchell). I baš tako, Roman kroti divlju životinju u sebi da bi potom krotio Markiza u scenama sirove vestern poezije koje ga pretvaraju u šaptača mustanzima.

A u procesu jahanja i dresiranja, “usklađivanja” s konjem, suočava se s vlastitim demonima i počinje prihvaćati odgovornost za svoje (ne)djelo. Tek u trećem činu filma doznajemo zašto je Roman u zatvoru (bolju polovicu premlatio na smrt), a nikad točno tko je on (netko u prolazu spomene da je vojnik).

Na taj način, režiserka ne poseže za emotivnom manipulativnosti publike, ali svejedno u završnici uspijeva izazvati emociju, prigušenu, kako i priliči kauboj(c)ima, tj. pronaći nježnost u surovu “mačo” okruženju i štrecnuti srce gledatelja.

Tome sigurno kumuje autentičnost filma: u sporednim ulogama angažirani su neki od bivših sudionika opisanog programa, poput Thomasa Smittlea u ulozi zatvorenika indijanskog podrijetla Toma. Tronutljiva scena Tomova rastanka od njegovog divljeg konja kupljenog na dražbi metafizički priprema teren za finalne misli filma na temu slobode i zatvora.

Glumica iza kamere

Laure de Clermont-Tonnerre je počela filmsku karijeru kao glumica. Gledali smo je npr. u “Pustolovinama Adele Blanc Sec” i “Skafanderu i leptiru”.

Show More

Povezane objave

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Back to top button
Close
Close