KolumneSlobodna Dalmacija

MMF Hrvatskoj dao precizne upute za uspjeh: Tri su koraka za trajno povećanje životnog standarda

Ako zbilja žele izraditi kvalitetnu ekonomsku politiku za godine koje slijede, hrvatskim političarima će više nego dobro doći Zaključna izjava preliminarnog nalaza članova Misije MMF-a na kraju njihova službenog posjeta Hrvatskoj, objavljena u ponedjeljak.

To izvješće ne obiluje brojkama koje su inače karakteristične za slične dokumente, već je naglasak na preciznim i argumentiranim porukama i preporukama za ekonomsku politiku koja bi do 2030. dohodak po stanovniku mogla približiti prosjeku Europske unije.

Prema najnovijim službenim podacima, dohodak po stanovniku u Hrvatskoj iznosi 63 posto prosječnog dohotka u EU-u. Ako bi, primjerice, Hrvatska do 2030. željela premostiti razliku od 15 postotnih bodova, koliko trenutačno iznosi prosječna razlika u dohotku po stanovniku u odnosu na EU, gospodarstvo bi tijekom tog razdoblja trebalo rasti 1,5 postotni bod brže od prosjeka EU-a.

Kako bi održala takve više relativne stope rasta, osim povećanja ulaganja privatnog sektora, Hrvatska bi trebala povećati i količinu i kvalitetu ulaganja javnog sektora. Taj se jaz, tvrdi se u izvješću, ne može premostiti politikama koje stalno potiču javnu potrošnju na račun javnih investicija, koja su potrebna za povećanje produktivnosti.

“Ocjenjujemo da bi postupnom i učinkovitom preraspodjelom oko četiri posto ukupnih državnih prihoda u pametna ulaganja bilo moguće stopu rasta hrvatskoga gospodarstva podići dovoljno da se premosti znatan dio jaza u odnosu na EU tijekom idućeg desetljeća”, tvrde u MMF-u.

“Tri su koraka za trajno povećanje životnog standarda: održavati makroekonomsku i financijsku stabilnost; povećati dinamički potencijal države reformama; mudro ulagati u resurse radi povećanja produktivnosti. Što se tiče prvog koraka, ostvaren je velik napredak koji treba pažljivo očuvati. Međutim, ako se u drugom koraku ne ostvari znatan napredak, bit će teško stvoriti odgovarajuću klimu i potrebne resurse za treći korak”, ističe se u načelnim preporukama, ali se onda navode i preciznije “upute”.

U kratkoročnom razdoblju, ako se globalni uvjeti doista pogoršaju, hrvatskim se vlastima savjetuje da dozvole da postojeći sustavi poreza i transfera odigraju uloge “automatskih stabilizatora”.

Stoga se naglašava kako daljnje smanjenje poreza ili povećanje potrošnje treba razmotriti samo u slučaju dugoročnog neuobičajeno snažnog pogoršanja globalnih uvjeta. U srednjoročnom razdoblju, međutim, politike oporezivanja, potrošnje i državnih prihoda treba postaviti tako da se ostvari strukturna ravnoteža proračuna – ukratko, “konja treba dobro hraniti i ne tovariti mu preveliki teret”.

Iz tog razloga MMF podržava odluku hrvatskih vlasti da ne smanje ukupnu stopu PDV-a s 25 na 24 posto, imajući u vidu nedavne zahtjeve za povećanjem plaća.

“Štoviše, preporučili bismo da se u ovoj fazi ne smanjuju ni bilo koji drugi porezi, jer bi se time mogli ponovno stvoriti proračunski manjkovi i umanjiti učinak smanjenja i nadalje povišenog javnog duga. Iz istog razloga snažno se zalažemo za suzdržanost u vezi s bilo kakvim daljnjim zahtjevima povezanim s plaćama, sve dok se ne izrade temeljito analitički ispitani platni razredi i koeficijenti u javnom sektoru. U tom bi se novom sustavu trebala nagrađivati izvrsnost i produktivnost u javnom sektoru, te optimizirati broj zaposlenih”, jedna je od glavnih preporuka MMF-a.

Pritom napominju kako povećanje plaća mora podupirati povećana produktivnost koja potiče gospodarski rast. U protivnom će, stoji u izvješću, samo održavanje sadašnjeg životnog standarda zahtijevati stalno povećanje iznosa duga, čime će se poništiti upravo ostvareni dobri rezultati.

Na pitanje u koja područja Hrvatska treba ulagati tih četiri posto proračunskih sredstava koja će biti “preraspoređena”, oko pet milijardi kuna, odgovaraju kako bi bilo potrebno ulagati u željeznicu, osobito za potrebe prijevoza tereta. Ulaganja u zbrinjavanje krutog otpada i pročišćavanje otpadnih voda također su visokoprioritetna područja. Nadalje, osim „fizičke”, Hrvatska treba unaprijediti i tehnološku infrastrukturu.

Dakle, trebamo se u infrastrukturnim projektima koncentrirati na željeznicu, otpad i digitalizaciju, financirati ih preraspodjelom državne potrošnje (i iz fondova EU-a), te do daljnjeg ne dizati poreze, osim ako ne dođe do velike nevolje. Uz to, treba modernizirati javne servise, uz pravednu i racionalnu politiku plaća, te smanjiti broj zaposlenih u javnom sektoru. I tako bi do 2030. mogli nadoknaditi veći dio jaza u odnosu na prosjek EU-a kada je riječ o životnom standardu. Čini se kao sasvim dobar recept za uspjeh.

Show More

Povezane objave

Back to top button
Close
Close