AktualnoSlobodna DalmacijaSvijet

Kolinda Grabar-Kitarović o razgovorima s Bidenom: Njegova potpora bila je ključna u završnici našeg ulaska u EU!

Izbor Donalda Trumpa predsjednikom SAD-a bio je svojevrsni bunt protiv elita, odnosno ono što je dio birača smatrao tradicionalnim washingtonskim establishmentom, a koji po njihovom mišljenju nije ponudio rješenja za njima goruća pitanja proteklih desetljeća. U tom smislu, tada je bivša državna tajnica Hillary Clinton bila u dijelu javnosti, ali i u jednom dijelu Demokratske stranke, percipirana upravo kao dio tih elita. Unatoč napetostima na unutarnjem i vanjskopolitičkom planu koje su obilježile mandat predsjednika Trumpa, ne može se zanemariti i postignute rezultate u području gospodarstva i otvaranje brojnih novih radnih mjesta. U tom kontekstu, sve je vodilo prema reizboru Trumpa.

Međutim, ignoriranje i loše upravljanje krizom oko pandemije covida-19, koje je pokazalo i sve slabosti američkog zdravstvenog sustava unatoč inovacijama i tehnologiji koju SAD posjeduje, u konačnici je poništilo pozitivne rezultate Trumpove ekonomske politike. To je, zajedno s prosvjedima u nizu gradova zbog položaja afroameričkog stanovništva i podjelama u društvu, bilo ključnim čimbenikom za rezultate ovih izbora. Rezultati izbora i reakcije na njih pokazuju kako je Amerika duboko podijeljena.

Glavni izazov bit će sveameričko ujedinjenje duboko podijeljenog društva. Izabrani predsjednik Joe Biden to prepoznaje te je odmah najavio “zacjeljivanje” društva i države u tom smislu. Pozvao je i one koji mu nisu dali glas da mu daju šansu. Kao što je u svom govoru istaknula izabrana potpredsjednica Kamala Harris, Biden je srušio jedan od posljednjih tabua i imao “drskost” za potpredsjednicu i svoju desnu ruku nominirati ženu. U tom smislu, napravljen je važan iskorak u američkoj politici, kao što je to bio slučaj i u Hrvatskoj 2015. godine izborom žene na čelo države, piše Jutarnji list.

Više dosljednosti

Joe Biden već u prvim danima svojega mandata donosit će odluke koje će predstavljati otklon od sadržaja i stila politike svog prethodnika, pa i ukidanje nekih od njih i vraćanje na stanje prije Trumpova mandata. Uz žurno rješavanje svevažnog pitanja pandemije covida-19 i gospodarskih mjera u cilju nadilaženja krize, glavni prioriteti zasigurno će biti:

1. Jačanje nacionalnih institucija i vraćanje povjerenja ljudi u njih, te zaštita institucija poput onih ključnih u nošenju s pandemijom (CDC, FDA) od političkog utjecaja i pritiska.

2. Povratak međunarodnim savezništvima, razvoj i rad na zajedničkoj agendi, podizanje američkog ugleda u svijetu i utvrđivanje američkog predvođenja u svijetu. Ohrabruje što je Biden već u prvom govoru rekao kako će Amerika voditi primjerom.

3. Povratak u međunarodne institucije, gdje će SAD opet zauzeti svoje mjesto za stolom – što će u tom smislu biti “reangažirani SAD”. Ovdje ponajprije imam na umu Ujedinjene narode i povezane organizacije, poput Svjetske zdravstvene organizacije i drugih. Posebno pozdravljam najavu povratka u Pariški sporazum o klimatskim promjenama, koji predstavlja zajednički, globalni okvir i zalog za našu održivu budućnost. Osobno bih voljela vidjeti povratak SAD-a i u nuklearni sporazum s Iranom (JCPOA), uz nužne korake i iranske strane, koji mi u Europskoj uniji podržavamo, uz istodobni nastavak potpore i razumijevanja za sigurnost Izraela.

4. Promicanje vrijednosti, poput demokracije i vladavine prava, što je uvijek dio agende svake američke demokratske administracije. Sve u svemu, posebno kad je riječ o međunarodnim odnosima, možemo očekivati više dosljednosti i predvidljivosti američke administracije. Transatlantske veze i povjerenje također treba nastojati ojačati, prije svega snažnijom suradnjom Europske unije i SAD-a te kroz savezništvo u NATO-u. No ne treba zaboraviti kako je upravo jedna demokratska administracija – ona predsjednika Obame – ustrajala na 2% BDP-a izdvajanja za obranu i 20% od toga za tehnološki razvoj, na što su se države članice obvezale na summitu u Walesu. Neće biti popuštanja, ali bit će više dijaloga i razumijevanja.

Suradnja odmah

Kad je riječ o odnosu prema Europskoj uniji, potrebna je promjena i u sadržaju i u tonu. Jačanje europsko-američkih veza treba predstavljati oslonac za obje strane u budućnosti. Tijekom svoje karijere imala sam prigodu susresti se sa svim živućim i u međuvremenu i jednim preminulim američkim predsjednikom. Joe Biden svakako je ponajbolji poznavatelj prilika u Jugoistočnoj Europi. Tu se može uspoređivati jedino s Hillary Clinton, koja nije uspjela pobijediti na izborima.

U Washingtonu sam imala prigodu pripremati ključne sastanke s potpredsjednikom Bidenom u vrijeme hrvatskih pristupnih pregovora, s predsjednikom Josipovićem i premijerkom Kosor. Bidenova potpora ulasku Hrvatske u EU bila je ključna u završnim fazama pristupanja.

No kad je o našim bilateralnim odnosima riječ, ponovit ću ono što sam rekla i nakon izbora Donalda Trumpa. Hrvatska neće biti visoko na listi prioriteta nove američke administracije. Nismo velika država, a srećom nismo ni država-problem. Odnosi sa SAD-om dobri su i čvrsti. Kako bismo napravili daljnje iskorake, sami moramo nametati inicijative na agendu bilateralnih odnosa i biti proaktivni, a ne reaktivni.

U tom kontekstu, Hrvatska i novoj administraciji, odnosno starim prijateljima, treba jasno artikulirati ne samo svoja stajališta, već i rješenja. Nemojmo zaboraviti na važnost razdoblja tranzicije administracija – s novom administracijom treba početi surađivati sada i odmah.

Nadam se da hrvatski veleposlanik u Washingtonu ove godine ne planira u Hrvatsku za Božić, jer to je vrijeme intenzivnog rada, kada se postavljaju temelji budućih kontakata i suradnje. Naravno, postoje mnoga ograničenja jer osobe koje su mogući kandidati za mjesta u budućoj administraciji ne smiju kontaktirati s predstavnicima stranih vlada, ali uvijek postoji način.

Uostalom, i sama sam svojim posjetom SAD-u u prijelaznom razdoblju između Obame i Trumpa postavila temelje buduće suradnje, osigurala Trumpov dolazak u Varšavu na sastanak Inicijative triju mora i bilateralni sastanak među prvih 20 državnika u svijetu, kao i okosnice budućih projekata bilateralne i multilateralne suradnje.

Trumpu se mora priznati kako je, iako nas nije dobro poznavao, Hrvatskoj uvijek bio sklon. Uostalom, tijekom njegova mandata uspjeli smo privesti prema kraju i dva ključna procesa: ulazak u program izuzeća od američkih viza te početak sklapanja iznimno važnog Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, bez kojega ne možemo govoriti o ozbiljnim američkim ulaganjima u Hrvatskoj, što je iznimno važno i za gospodarske odnose i naše iseljeništvo.

Obnova savezništava

Za Hrvatsku i mene osobno, posebno je bila važna njegova potpora Inicijativi triju mora, a u konačnici i obećana sredstva u visini od milijardu američkih dolara. Treba napomenuti kako ova Inicijativa, koja predstavlja samosvjestan hrvatski vanjskopolitički iskorak i kojom smo ojačali hrvatski položaj u Europi te stvorili platformu za suradnju 12 država članica EU, uživa ne samo podršku EU, već i potporu obje velike američke stranke i utjecajnih američkih krugova.

Sigurnost Europe, posebice energetska, te jačanje istočnog dijela EU, politika je koju dijele sve američke administracije. Stoga očekujem vjetar u leđa za Inicijativu i od Bidenove administracije. Hrvatska mora iskoristiti svoj geopolitički položaj, a u ovom trenutku, uz potporu procesima rješavanja otvorenih pitanja u našem susjedstvu, osobito u Bosni i Hercegovini, to najbolje možemo kroz prometnu, digitalnu i energetsku infrastrukturu.

Tadašnjeg potpredsjednika Bidena pozvala sam u Hrvatsku 2015. godine te je u Zagrebu boravio i bilateralno i na sastanku na vrhu Procesa Brdo-Brijuni. Razgovarali smo na Pantovčaku vrlo otvoreno u najužem krugu suradnika, kao i nasamo.

Bilo bi neprimjereno i nediplomatski govoriti o sadržaju tog sastanka, no ono što mogu reći jest da Joe Biden ne samo da je dobro upućen u prilike u JIE, da jako dobro poznaje povijest ovog prostora i odgovornost sviju, nego mu je i iznimno i iskreno stalo do njegove stabilnosti i napretka. U tom kontekstu, Hrvatska može i mora u razdoblju koje je pred nama preuzeti inicijativu.

Bidenova administracija imat će toliko “domaćeg” posla i onog oko obnove savezništava da će cijeniti preuzimanje odgovornosti i inicijative. To je zadaća za RH, u kontekstu Inicijative triju mora, ili pogleda na sigurnost i stabilnost susjedstva, ali i EU, koja se mora potvrditi kao samosvjestan globalni dionik, ne se priklanjati nekome kao slabija strana, pa ni SAD-u, već u taj odnos ulaziti ravnopravno i proaktivno.

Praktični Joe: ‘Na summitu 2015. sa mnom se vozio u običnom kombiju‘

Od zanimljivosti, izdvojila bih činjenicu kako je američka Tajna služba u suradnji s našim službama danima radila sigurnosne pripreme na Pantovčaku, te iako je naša prvotna ideja bila sastanak održati na Brijunima, oni su smatrali da je Pantovčak daleko najbolja lokacija. To je iskustvo u konačnici svakako bilo i jedan od bitnih razloga kad su se donosile preporuke za trajno sjedište Ureda PRH.

Za potrebe posjeta doveli su i posebno vozilo, kojim je, između ostalog, bilo predviđeno da se Bidena preveze od glavne zgrade Ureda do Vile Prekrižje, gdje sam organizirala objed za sudionike sastanka. Međutim – bojim se, na užas djelatnika Tajne službe – Biden je ušao u zajednički kombi s nama predsjednicima i na odlasku i na povratku iz Vile Prekrižje, te smo tih nekoliko minuta proveli u srdačnom razgovoru.

Za mene je to bio izraz njegova poštovanja svima nama koji smo sudjelovali na zagrebačkom sastanku na vrhu te dokaz njegova stava kako je doista zainteresiran za praktična i trajna rješenja, a ne protokol. Sve u svemu, razgovor koji se vodio tijekom ručka, na kojem su sudjelovali samo predsjednici, bio je puno neformalniji, otvoreniji i iskreniji od sjednica sastanka.

Show More

Povezane objave

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Back to top button
Close
Close