DalmacijaSlobodna Dalmacija

KAKO UŠTEDJETI NA HRANI? Pođite u spenzu poslije 19 sati, a obratite pažnju na cijenu pekarskih proizvoda

Uspijete li uštedjeti na hrani? Ako da, kako? Jednostavno pitanje jedne članice Facebook grupe “Ženski recenziRAJ” izazvalo je pravu lavinu komentara (oko 2,5 tisuća) među ženskom populacijom. Potaknula ju je ključna riječ – štednja, koja je u doba korona-krize još više dobila na snazi. Strah od budućnosti, eventualnoga gubitka posla, niska primanja i općenito ekonomska nesigurnost velikog broja stanovnika Hrvatske tjeraju na stezanje remena. Ako ga mnogi više uopće i mogu stezati, piše Slobodna Dalmacija.

Upit “uspijete li uštedjeti na hrani?” upozorava i na podjednako zastrašujuću činjenicu da su brojni prisiljeni štedjeti na onom osnovnom, što je zoran pokazatelj brutalne hrvatske stvarnosti. Mnogi joj među nama pokušavaju doskočiti planiranjem i strogo discipliniranim odlascima u trgovine s ciljanim popisima, kupnjom na akcijama, nabavom XXL proizvoda, zamrzavanjem sezonskog voća i povrća, odlascima u spizu preko granice (Italiju, Sloveniju, BiH), obrađivanjem vlastita vrta, pa makar veličine svega nekoliko kvadrata. A bacanje dragocjene hrane nastoji se svesti na minimum.

MEĐUSOBNO SAVJETOVANJE

Brojne komentatorice FB grupe nesebično su jedna drugoj udijelile niz savjeta kako izgurati mjesec s ograničenim budžetom za hranu.

“Što je najjeftinije na akciji, oko toga složim obroke za sina i mene. Glupo je da se štedi na hrani od koje nam zavisi zdravlje, a potrošimo na krpice koje jesu i nisu potrebne.” “Ima ljudi koji kupuju isključivo ono što je u pola cijene od jučer, i jedu dvaput dnevno jer treći obrok je luksuz.” “Imam malu curicu i duša bi me bolila njoj davat bilo kakvo smeće od hrane. Kvalitetne namirnice ne znače nužno skupoću jer ljudi generalno troše puno na namirnice jer kupuju strašno puno prerađenih i nezdravih proizvoda, slatkiša… Umjesto da im je baza voće i povrće.” Napisale su to neke od njih, a jedna se uspjela i našaliti kratko odgovorivši na glavno pitanje: “Uspijem, samo dok ne uđem u pms i dok ne najave lockdown.”

“Imam neka jela koja ponavljam. Riba je obavezno jednom tjedno, kao i neko kuhanje tipa gulaša. Salate sama sijem… Uvijek kupujemo kvalitetne stvari, radije kupim malo, a kvalitetno, nego ogromno, a ružno. Ne jedemo hrenovke, paštete, parizere, majonezu, nema gaziranih pića, nema grickalica. To je već ogromna ušteda. Uvijek imamo crne čokolade i jednom tjedno napravim s djecom neki slatki kolač tipa štrudla. Kruha jako malo jedemo, bukvalno 1-2 mala štruca crnog kruha tjedno. Još samo da nađem ponovo kefirna zrnca. Tako da ni jogurt ne moram kupovati”, pišu neke od članice grupe.

“Radim tjedni planer obroka koji sastavljam po katalogu i obroci su sastavljeni od namirnica koje su taj tjedan na akciji. To znači četiri odlaska u trgovinu mjesečno i isključivo kupujem po popisu. Kome treba primjer mojih planera obroka, javite se u inbox i pošaljem”, ponudila je pomoć ostalima jedna članica grupe, a druga dometnula kako je tijekom izolacije u ožujku i travnju značajno uštedjela.

“Razlog je bio taj što sam inače gotovo svakodnevno išla u trgovinu nakon posla gledajući što ću kuhati taj dan tek kad dođem u trgovinu. Usput kupim još svakakvih gluposti”, zamijetila je. U jednom trenutku pao je i zaključak: “Najveća ušteda vam je, dragi moji, kreativna domaćica. Provjereno.”

“Eh, eh… kakva su vremena to došla da smo ovakva pitanja počeli postavljati i savjete si dijeliti… Jadni mi i što nas još čeka”, rezignirano je ustvrdila jedna od komentatorica, dobivši od druge brzopotezan odgovor: “To su normalna pitanja. To je pametno upravljanje novcem i tako se stvaraju uštede. Najlakše je kupovati impulzivno, a na to računa cijeli marketing…”

KUHAJ NAVELIKO I ZALEDI

– Kao ekonomistica, veliki sam entuzijast štednje na hrani iako se, s obzirom na moju kilažu, ne bi moglo reći da je to istina – nasmijala se, šaleći se na vlastiti račun, naša poznata ekonomistica Vedrana Pribičević, profesorica makroekonomije u Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta, koju je zaintrigirala tema “Ženskog recenziRAJ-a”. Postoji, u startu objašnjava, više načina na koje se može uštedjeti na hrani.

– Prije svega, kupite zamrzivač. To će vam dopustiti kupnju namirnica, poput mesa, kad su jeftinije, te ih razdijeliti u porcije i zamrznuti dok ih ne mislite potrošiti. Zamrzivač vam omogućava da i skuhanu hranu zamrznete, posebice ako joj je priprema dugotrajna. Velika većina kuhane hrane može se zamrznuti i tako možete uštedjeti na vremenu i činjenici da kuhate naveliko. Kuhanje naveliko i “porcioniranje” ima više benefita. Prvi je taj što možete nabaviti namirnice kad su na akciji. Drugi benefit je što možete slaganjem hrane na porcije utjecati na ono što jedete, te kontrolirati kalorije. Treći je taj što ne morate kuhati svaki dan. Četvrti benefit je da možete usavršiti određeni broj recepata koje vi i vaša obitelj volite. Primjerice, muž mi je usavršio recept za chili grah koji predstavlja zdrav i ukusan obrok. To kuhamo na veliko i zaledimo, te jedemo preko tjedna – otkriva ekonomska stručnjakinja.

– Drugi način kako možete uštedjeti jest: čitajte deklaracije! Kupujete li, na primjer, pileću salamu za sendviče, pročitajte koliko ima proteina. Što je veći udio proteina, to je manji udio vode, dodataka soje i slično. Kod proizvoda za čišćenje, primjerice, čitajte koliko ima djelatne tvari u kojem proizvodu i onda to usporedite. Treći način kako možete uštedjeti jest da čitate koliko po kilogramu dođe određeni proizvod, umjesto da čitate cijenu. Prodavač je dužan napisati cijenu po kilogramu ispod cijene proizvoda, ali obično vrlo malim slovima. Pročitajte to svakako prije nego se odlučite na kupnju – upozorava Vedrana Pribičević, nižući još nekoliko savjeta, dobosi Slobodna Dalmacija.

‘EKSKLUZIVA’ IZ DISKONTA

– Četvrti način kako možete uštedjeti jest da ponekad idete u kupnju krajem radnog vremena, u svakom slučaju poslije 19 sati, ako ikako možete. Često je meso u supermarketima tada sniženo. Osobno mi se znalo nekoliko puta dogoditi da uspijem kupiti biftek za samo 50 kuna za kilogram.

Peti način je da ponekad odete u diskonte. Tamo možete naći izvanredne ponude; često se dogodi da u njima završi neprodana hrana iz “ekskluzivnih” supermarketa ili trgovina zdrave hrane, pa recimo možete nabaviti žitarice superhrane poput bulgura, kvinoje i amaranta za smiješnu cijenu.

Šesti način je veliki tjedni šoping. Apsolutno trebate izbjegavati kupnju svakog dana, jer tako nećete moći dobro kontrolirati troškove – opominje ekonomistica, preporučujući izbjegavanje plaćanja karticom, ako je ikako moguće. Dokazano je, naime, da ljudi jednako ne percipiraju novac i kartice. Fizičko odvajanje od novčanica stvara im neugodu, dok “skidanje” s kartice ne stvara taj osjećaj. Kartice funkcioniraju po principu grupiranja “gubitaka” na kraju mjeseca, umjesto da se osjeća “gubitak” svaki put kad se plaća gotovinom.

Vedrana Pribičević za kraj ima još jedan savjet:

– Najbolji način da regulirate potrošnju jest da plaćanje režija automatizirate trajnim nalogom i štednju također automatizirate trajnim nalogom. Na taj način će vam ostati razmišljati samo o potrošnji.

SKRIVENA SKUPOĆA Pekari nas ‘pelješe‘ iz zasjede

Na što novac Hrvatima najviše klizi kroz prste u trgovinama hranom?

– Nećete vjerovati – ali na pekarske proizvode. Peciva i razni pekarski proizvodi često su, po kilogramu, u rangu s cijenama mesa. Najbolji primjer je krafna. Krafna od 60 grama u prosjeku stoji oko 3,5 kuna, što je čak 58 kuna po kilogramu. Kupuju li djeca krafnu svaki dan za doručak radnim danom, to je za dvoje djece čak 140 kuna na krafne. Ili, pak, ako jedu bureke, to će biti čak 400 kuna na bureke mjesečno, što trenutačno odgovara 10 kilograma očišćenih pilećih prsa! Prema zadnjoj anketi o potrošnji kućanstava, Hrvati na meso troše 31,2 posto budžeta koji troše na hranu, a odmah potom slijede pekarski proizvodi, na koje troše 16,7 posto budžeta koji inače troše na hranu. Hrvati su inače i jako lojalni brendovima, pa tako često domaći brendovi mogu naplatiti bitno višu cijenu od konkurencije samo zato jer su potrošači upoznati s brendom i skeptični su prema uvoznim brendovima koji im nisu poznati. Naravno, tu su i cigarete. U Hrvatskoj čak četvrtina ljudi starijih od 15 godina puši, dok je prosjek Europske unije 18,4 posto – kaže Vedrana Pribičević.

Show More

Povezane objave

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Back to top button
Close
Close