AktualnoSlobodna DalmacijaVijesti

Intervju s čovjekom koji želi srušiti Bandića: Zovu ga Senf, na posao ide tramvajem, a s ocem, koji je ‘tvrda desnica‘, izbjegava pričati o politici

Tomislava Tomaševića ovih je dana bilo doista teško uloviti. Volontirao je u potresu, kooordinirao oporbu oko zahtjeva za osnivanje Istražnog povjerenstva o sramotnoj poslijeratnoj obnovi, gostovao na televiziji, putovao u Istru, davao izjave, držao pressice…. Mladi lider platforme Možemo još od proljeća prošle godine je u intenzivnoj, neprekidnoj, burnoj kampanji, u speedu od jutra do mraka, u nastojanju da pokaže da politika može biti aktivnija, bolja, drukčija. Pitamo ga je li umoran.

-Za razliku od onog kojem je to slogan, a čije ime se ne spominje, ja jesam neumoran – odgovara nam kroz smijeh Tomašević. Aluzija na zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića je jasna. Ako je suditi po posljednjim anketama, upravo Tomašević ima odlične izglede skinuti politički skalp čovjeku koji je Zagrebom vladao punih 20 godina. No Tomaševićev interes puno je širi od Zagreba.

SPEKTAR: Odmah nakon potresa u Glinu ste otišli kao običan „šljaker“ Civilne zaštite. Kako je situaciju na porušenoj Baniji bio gledati iz prve ruke?

-Bila je to mješavina emocija. Tuga, bijes i očaj su mi se izmjenjivali s ponosom, prkosom i nadom. Mi smo kao Klub zeleno-lijevog bloka nakon onog prvog potresa 28.prosinca isti dan otišli u Glinu, Sisak i Petrinju te se sastali s građanima i gradonačelnicima da vidimo kako možemo pomoći u obnovi. Već tad nam je bilo jasno da će trebati ozbiljna državna pomoć u tom kraju i da smo to dužni ne samo zbog solidarnosti nakon potresa već i zato što je razvoj tog kraja posljednjih desetljeća sustavno zanemarivan.

SPEKTAR: Dan poslije uslijedio je još jači potres…

-Da, dan poslije smo ispred Sabora kao klub imali konferenciju za medije na kojoj smo upozorili na probleme na terenu ako dođe do novih potresa. Samo dva sata nakon toga dogodio se najjači potres za vrijeme kojeg sam bio u zgradi Sabora. Kao član zagrebačke Civilne zaštite sam odmah mobiliziran te smo prvo u kvartu napravili što smo mogli i popisali oštećenja, a navečer sam s kolegama iz Možemo! otišao u Glinu da vidim kako tamo možemo pomoći. Odvezli smo kombi namirnica i istovarili ga u skladištu inicijative Ljudi za ljude dok smo dio direktno podijelili nekoliko obitelji. Nakon toga smo se oko ponoći javili u sabirni centar Crvenog križa koji je uspostavljen u glinskom drvnom centru te smo do negdje četiri ujutro istovarivali humanitarnu pomoć koja je već tad dolazila kombijima iz cijele Hrvatske. Nakon par sati sna smo već rano jutro dijelili hranu ljudima kojima su u potresu porušene kuće i neću nikad zaboraviti tu skromnost ljudi kad su ostali bez svega, a iz krcatog skladišta žele uzeti samo par prehrambenih „kako bi ostalo i za druge“.

SPEKTAR: Je li groteskno da u Hrvatskoj na poprište prirodne kataklizme volonteri dolaze prvi, a država zadnja?

– Ne treba podcjenjivati samoorganizaciju društva jer mislim da se neke stvari tako mogu napraviti efikasnije, brže i bolje od javnih institucija. I to nije samo slučaj kod nas nego i u drugim europskim zemljama. S druge strane ne smijemo odustati od ideje da država bude u stanju kvalitetno upravljati u ovakvim kriznim situacijama jer je nakon prirodnih katastrofa potreban jasan lanac zapovjedne odgovornosti budući da nekoordinirana i zakašnjela reakcija može značiti gubitak ljudskih života. Po meni se sustav reakcije od strane države i samoorganiziranih društvenih inicijativa trebaju nadopunjavati jer svaki ima svoje prednosti i mane.  

SPEKTAR:  A obnova nakon Oluje? Što kažete na to?

-Kažem da se ne smije ponoviti obnova nakon koje su životi ljudi ugroženi u slučaju novog potresa. Već prvih dana nam nije bilo jasno kako je moguće da su se srušile kuće koje su građene prije samo 20 godina i ubrzo smo shvatili da je dobar dio njih izgrađen ili renoviran u poslijeratnoj obnovi. Ljudi su bili bijesni, a posebice oni koji su i tad upozoravali institucije da se „fušari“ u gradnji. Kako su s terena širom Sisačko-moslavačke županije dolazile informacije da je riječ o velikom broju takvih objekata, odlučili smo predložiti oporbi osnivanje saborskog Istražnog povjerenstva kako bi se na javan i transparentan način istražilo gdje je došlo do sustavnih propusta i kako se to ne bi ponovilo u obnovi koja sad kreće nakon ovog potresa, ali i onog u ožujku. Iako je glavni fokus na poslijeratnoj obnovi u potresom pogođenom području, želimo da se istraži i kako je rađena poslijeratna obnova u drugim županijama koje su na trusnom području kako bi se vidjelo postoji li tamo opasnost od oštećenja i rušenja u slučaju potresa.

SPEKTAR: Kakve su posljednje informacije? Hoće li HDZ podržati osnutak Istražnog povjerenstva o obnovi na Baniji?

-Pa prema posljednjim izjavama HDZ-ovaca te logičkoj i retoričkoj gimnastici kojoj su pribjegli, izgleda da neće podržati Istražno povjerenstvo.

SPEKTAR: Ne čudi me. Zna se koja je stranka na vlasti provodila obnovu…

-To se da i zaključiti prema izjavama HDZ-ovih dužnosnika koje su procurile sa sjednice predsjedništva HDZ-a, a u kojima su platformu Možemo! zbog inzistiranja na Istražnom povjerenstvu označili kao rušitelja države i HDZ-a. Što je u njihovim glavama pretpostavljam jedno te isto jer smatraju da jedino oni smiju upravljati Hrvatskom. Komične su izjave HDZ-ovaca da prije Istražnog povjerenstva treba utvrditi je li bilo nepravilnosti jer je upravo to i cilj istražnog povjerenstva na način da tu istragu može pratiti i javnost. Ovako mi izgleda da prvo žele vidjeti tko će od HDZ-ovaca u istrazi stradati pa će onda odlučiti hoće li u Saboru dozvoliti Istražno povjerenstvo.

SPEKTAR: Predsjednik Republike javno tvrdi da je „pojeo vuk magare“. I da je za svaku istragu sada kasno…

-Smatram da nikad nije kasno da saborsko istražno povjerenstvo istraži i utvrdi gdje je tu sustav zakazao i kako da se prilikom stvaranja novog zakonskog okvira u Saboru smanji mogućnost nepravilne obnove koja bi ponovno ugrozila živote ljudi koji u njima stanuju.

SPEKTAR: Može jedno malo intimnije pitanje? Zašto želite biti gradonačelnik Zagreba? Mogli ste ostati na Cambridgeu, baviti se znanstvenim radom, aktivizmom, nakon Kilimadžara popeti se na još neki vrh…

-Želim promijeniti kako se Zagrebom upravlja i učiniti ga otvorenim i dinamičnim gradom okrenutim ka budućnosti. Smatram da Zagreb i njegovi stanovnici zaslužuju bolje uvjete života od onih koje sad imaju imajući na umu da je proračun Zagreba veći od svih ostalih gradova u Hrvatskoj zajedno. Želim da Zagreb bude socijalno pravedniji i zeleniji grad, da pruža svojim građanima kvalitetnije komunalne i javne usluge i da efikasnije upravlja svojim resursima. Želim da je otporniji na buduće prirodne katastrofe kao što su poplave i potresi. Na Cambridgeu sam znanstveni rad usmjerio upravo na održivi razvoj gradova, a oduvijek mi je bila namjera da se vratim i da primijenim ono što sam tamo naučio zajedno sa svim stranačkim kolegicama i kolegama u praksi.

SPEKTAR: Sve ankete kažu da ste prvi političar u posljednjih 20 godina koji uoči izbora ima prednost pred Milanom Bandićem. I to golemu…

-Mislim da u odnosu na druge kandidate, donosim kombinaciju borbenosti i znanja, odnosno dugogodišnje iskustvo aktivizma i rada direktno s građanima s jedne strane, te s druge strane iskustvo i predanost stjecanju raznih specijalističkih znanja nužnih za upravljanje kompleksnim sustavima poput gradova, kao što su teme demokratizacije javnih usluga, vodni i drugi mrežni sustavi, održivi sustavi gospodarenja otpadom i slično. Osim toga, želim prekinuti praksu da se Zagrebom šerifuje, i umjesto toga podržati i osnažiti sustavan rad svih gradskih institucija na dobrobit stanovnika grada i to u suradnji s njima kroz lokalne referendume, zborove građana i participativno budžetiranje.

SPEKTAR: Kako taj „propeler“ iz Zagreba proširiti po Hrvatskoj?

-Baš ovoga smo tjedna predstavili lokalnu grupu Možemo! u Puli i vjerujem da će se mnogi iznenaditi rezultatom koji ćemo postići tamo na lokalnim izborima. Imamo i dobru lokalnu grupu u Splitu te partnersku stranku Srđ je grad! u Dubrovniku. U širenju po cijeloj Hrvatskoj se više vodimo načelom da gradimo kvalitetne i jake lokalne grupe umjesto da po svaku cijenu svugdje imamo podružnicu. Ljudi koji ih vode su isto kao i mi prije ulaska u politiku bili dugi niz godina društveno angažirani u svojoj lokalnoj zajednici za opće dobro i pokazali su da ih lokalni moćnici ne mogu kupiti. Gradimo drugačiju politiku upravo na takvim temeljima.

SPEKTAR: Što ste vi u Možemo? Koalicija, platforma, federacija stranaka? Koju ulogu imaju Orah, Nove ljevice, Bojana Glavaševića kao nezavisnog zastupnika?

-Mi smo Borg i otpor je uzaludan! (smijeh). Možemo! je politička platforma koja djeluje na nacionalnoj razini što znači da u njoj mogu sudjelovati i pojedinci koji nisu članovi stranke Možemo!. U gradskoj politici sam aktivan kroz Zagreb je naš! koja je u odnosu na Možemo lokalna politička platforma. Na parlamentarne izbore smo izašli u zeleno-lijevoj koaliciji, u kojoj su uz Možemo! primjerice i Nova ljevica te ORaH. U Saboru djelujemo kroz Klub zeleno-lijevog bloka u kojem su sad četiri zastupnika/ce Možemo!, Rada Borić kao zastupnica Nove ljevice i nezavisni zastupnik Bojan Glavašević koji je na parlamentarnim izborima bio na našoj zajedničkoj listi u 6. izbornoj jedinici.

SPEKTAR: Neki komentatori Možemo nazivaju zelenom socijaldemokracijom. Je li to to? Jeste li doista nova verzija SDP-a obojana u zeleno?

-Platforma Možemo obuhvaća pozicije od radikalne ljevice i zelenih do socijaldemokracije. Definiramo se kao zeleno-lijeva politička platforma i smatramo da socijaldemokracija u svom klasičnom obliku kakav je imala u 20. stoljeću i neoliberalni kurs kakav je zauzela krajem 20. stoljeća ne odgovara potrebama i interesima većine niti izazovima vremena.     

SPEKTAR: Na što točno mislite?

-Danas sve društvene politike poput znanosti i obrazovanja, zdravstva, mirovina, socijalnih usluga i slično moramo uokviriti u proces prilagodbe klimatskim promjenama i tehnološku tranziciju odnosno dekarbonizaciju. U tom smislu smatramo da ljevica ne može nego biti zelena, jer je društveni razvoj danas nerazdvojivo vezan uz podizanje otpornosti društva na izazove klimatskih promjena, i s njima vezanih promjena u načinu proizvodnje i potrošnje, migracijama i drugim dimenzijama života. U Hrvatskoj ne vidimo niti jednog političkog aktera koji na taj način pristupa pitanju razvoja ovog društva. 

SPEKTAR: Mnogi prognoziraju da će Možemo „plesati samo jedno ljeto“. Pretpostavljam da se s tim ne slažete?

-Mnogi su prognozirali i 2017. godine nakon lokalnih izbora da će Zagreb je naš! plesati samo jedno ljeto pa eto nas četiri godine kasnije plešemo i dalje uz sve jači ritam.

Prijatelji ga zovu – Senf

SPEKTAR: Prijatelji Vas zovu Senf. Odakle taj nadimak?

-Dobio sam ga još u osnovnoj školi. Bilo je puno Tomislava tako da nije bilo šanse da ne dobijem nadimak. Prvo su me počeli skraćeno zvati Tomi no i Tomija je bilo dosta pa me netko nazvao Senf po marki senfa Thomy. To se uhvatilo i ostalo je među prijateljima do danas.

A auto?

SPEKTAR: Još uvijek nemate vlastiti auto?

-Na posao u Sabor i dalje idem pješice ili tramvajem. Supruga i ja smo nedavno kupili prvi polovni auto od ušteđevine. Uglavnom ga koristi supruga za poslovne svrhe.

Otac mu je ‘tvrda desnica‘

SPEKTAR: Otac Smiljan je aktivist blizak udruzi u Ime obitelji. Kod Vas obiteljski ručkovi mora da su zanimljivi?

-Da, moj otac je politički aktivan kao gradski vijećnik u Zaprešiću. Prije je bio vijećnik HSP AS, a onda je postao vijećnik stranke Projekt Domovina koja je bliska udruzi U ime obitelji. Ne slažemo se oko svjetonazorskih pitanja tako da izbjegavamo pričati o politici jer smo obojica žustri u raspravama i kažemo riječ previše pa ručak prisjedne svima.

Podržavao me u aktivističkom angažmanu oko zaštite okoliša i u borbi protiv korupcije pa je tako i sam prosvjedovao u Varšavskoj ulici protiv Horvatinčićevog projekta kad je i uhićen zajedno sa 150 mirnih prosvjednika 15. srpnja 2010. godine. To je još uvijek sramotni rekord u novijoj povijesti Hrvatske kad govorimo o ponašanju države prema mirnim prosvjednicima.

Show More

Povezane objave

Back to top button
Close
Close