BusinessVečernji list

HNB: U Hrvatskoj nema razloga da se uvede negativna kamatna stopa

Predsjednik uprave Nove Ljubljanske banke, Blaž Brodnjak, najavio je u intervjuu za slovenski list Delo kako je moguće da će i ta banka u prvoj polovici ove godine uvesti plaćanje “ležarine” za štednju u toj banci, odnosno negativnu kamatnu stopu za boljestojeće klijente.




HNB


ZBOG KORONE
HNB predlaže da banke do kraja 2021. ne isplaćuju dividendu



Slovenci za početak planiraju naplaćivati čuvanje novca tvrtkama za iznose veće od 100 tisuća eura, no štednju građana poštedjeli bi tog troška. Prije Nove Ljubljanske banke, sa sličnom najavom izašao je i talijanski UniCredit, vlasnik Zagrebačke banke, što je izazvalo veliku buru u Italiji.

Negativne su kamatne stope realnost već nekoliko godina, i plaćaju ih banke (0,6 posto) na višak sredstava koji čuvaju na računima središnjih banaka. Nakon nekog vremena, banke su taj trošak podijelile s klijentima, uglavnom tvrtkama, ali i s malom skupinom bogataša.

UniCredit je u svojim najavama spominjao „ležarine“ na štednju veću od milijun eura, Švicarski UBS uzima 0,75 posto klijentima čija je štednja veća od dva milijuna eura, njemački Deutsche Bank granicu je postavio na 100.000 eura. Hoće li negativne kamatne stope doći i u Hrvatsku?

Zasad nema službenih najava, no čim banke majke idu u tom smjeru postoji mogućnost da će za njima krenuti i kćerinske banke. Kad su u pitanju kune i kunska štednja, banke u Hrvatskoj nemaju opravdanja za uvođenje kaznene kamate prema štedišama jer ni one ne plaćaju kaznene kamate središnjoj banci za kune koje čuvaju u HNB-u. Trenutačno je taj kunski višak gotovo 50 milijardi kuna! No, druga je stvar s eurskom štednjom budući da banke iz Hrvatske, kao i sve druge banke, plaćaju negativne kamatne stope na svoje europske depozite koje čuvaju u eurozoni. Ti depoziti iznose oko 5 milijardi eura.




Guverner HNB-a Boris Vujčić održat će stručno predavanje


KORONAKRIZA
Prognoze HNB-a: Iz moratorija bi se moglo izroditi 10 milijardi kuna loših kredita



– Smatramo da trenutačna situacija ne iziskuje dodatne mjere, pa ni uvođenje negativnih kamatnih stopa na viškove likvidnosti banaka, tim više što su banke već i sada suočene s negativnim kamatnim stopama na dio devizne aktive koji su obvezne držati likvidnim, uključujući i devizni depozit koji drže kod HNB-a, odnosno u hrvatskoj komponenti TARGET-a II. Naša je ocjena stoga da kamatne stope nisu jedina i odlučujuća determinanta ponude kredita, niti potražnje za njima, te da je kretanje plasmana danas uglavnom posljedica neizvjesnosti i pada inozemne i domaće potražnje – kažu u Hrvatskoj narodnoj banci.

Po svemu sudeći, razdoblje jeftina novca potrajat će godinama, možda i cijelo desetljeće, tako da će i štednja u bankama biti sve manje atraktivna. Investitori će tražiti nove oblike ulaganja, uz nekretnine i zemlju na cijeni dobivaju i virtualne valute, pogotovo bitcoin i ostale inačice, kojima vrijednost ponovno vrtoglavo raste. Ukupni su depoziti u Hrvatskoj potkraj studenoga iznosili 326 milijardi kuna i porasli su u odnosu na isti mjesec prošle godine za 7,8%, odnosno za 23,6 mlrd. kuna, navodi HNB. Depoziti stanovništva porasli su za 4,8%, tj. 10 mlrd. kuna i iznose 222 mlrd. kuna. Depoziti poduzeća iznose 84,2 milijarde kuna i porasli su za 15,8%, odnosno za 11,4 mlrd. kuna.

Show More

Povezane objave

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Back to top button
Close
Close