KulturaSlobodna Dalmacija

Dubrovački slikar Josip Škerlj, ‘na vanjsku kao kamen gradskih zidina, a iznutra meke duše‘, predstavio 21. zbirku poezije ‘Pjesme u prozi‘

Dubrovački slikar, pedagog i pjesnik Josip Škerlj predstavio je u sklopu Mjeseca hrvatske knjige svoju novu pjesničku zbirku “Pjesme u prozi”. S njim su se kao predstavljači okupili književnica Džemila Bukovica, povjesničarka književnosti i autorica pogovora Katja Bakija, povjesničar umjetnosti i urednik knjige Marin Ivanović te dramski umjetnik i član ansambla Kazališta Marina Držića Boris Matić.

– Volim Josipove pjesme, doživljavam ih pjesmama atmosfere, potresno i dirljivo natopljene emocijama. Unutarnji lirski poriv navodi Škerlja da okom slikara i dušom pjesnika svježinom i modernošću stvara pjesme s temama iz svakodnevice, ali natopljene osobnim, pomalo cinično-melankoličnim stavom. Zapravo, autor ispisuje život razodjevene duše, muževnoga, a ranjivog grubijana. Naizgled gromada, stasom i dubokim glasom, na vanjsku je kao odlomljeni kamen gradskih zidina, a iznutra je meke, paperjaste duše, istovremeno zrele i dječački zaigrane. Takve su mu i pjesme – rekla je Džemila Bukovica i dodala da ponekad ima dojam kao da je odvojen od svih i od svakodnevnoga svijeta, a zapravo Škerlj tiho promatra ljude, pronicljivo i duboko upija i analizira pulsiranje oko sebe.

– Ponekad se pjesmom pomalo drsko buni, vidi, osjeća, divi se, kritizira, ali u sve unosi duboku emociju i ljubav spram svoga grada i ljudi u njemu, spram sveopće ljudskosti i umjetnosti, a osobito spram neke posebne osobe u vlastitom životu. Erotik u njemu probija samoizgrađenu tvrđavu samozatajnosti, misao mu je slobodna i čista poput galebova leta. Unatoč golemom i raznovrsnom iskustvu, Škerlj iz svoje dubine i dalje pjesmom pušta glas nade, požudno bogat emocijama pjeva o ljubavi – kazala je Bukovica te naizmjence s Matićem pročitala nekoliko pjesama iz zbirke.

LJUBAV I SAMOĆA

– Josip Škerlj zbirku gradi na slobodnom stihu u koji je ugradio svoje samoće i druženja, u svakoj pjesmi pjeva o životu u svim njegovim pojavnostima. Uz spomenutu introspektivnost, druga važna motivska razina ove zbirke je pjesnikovo okoseblje, Grad s prepoznatljivom topikom, posebice Straduna. Ljubav kao iskonska tema svekolike lirike snažno obilježava Škerljev poetski govor u ovoj zbirci, jednako kao još jedna velika tema pjesništva i umjetnosti uopće – tema samoće. U univerzalnosti doživljaja svijeta možemo se prepoznavati i otkrivati komadiće i tragove vlastitih iskustava, traženja i očekivanja – navela je autorica pogovora Katja Bakija.

– Poznavati Škerlja znači znati i način na koji razmišlja i na koji radi. Reklo bi se da je njemu napisati pjesmu vrlo lako, djelomično to nije ni pogrešno. Isto tako, muče ga i sumnje. Nerijetko u svojim knjigama objavljuje pjesme koje su već bile objavljene u nekoj drugoj zbirci, doduše s nekim manjim izmjenama. To nam, između ostaloga, govori da mi možda umjetnika promatramo iz perspektive strahopoštovanja, a da on sam svoj rad vidi kao živi organizam koji je podložan upravljanju i izmjenama. Do tada, družimo se s njime i divimo mu se upravo zbog njegove vječno mlade energije, zbog tog vrela osobnosti. Činjenica je da doista među nama imamo velikog umjetnika koji svojom jednostavnošću ničim to ne naglašava i zapravo nam čak ne daje niti prilike da toga budemo svjesni, ako ne uložimo trud da to sami osvijestimo – kazao je urednik Marin Ivanović.

– Poslije ovoga nemam puno što reći, hvala što ste bili hrabri i što ste došli na ovu priredbu – poručio je autor, koji je donesene zbirke poklonio posjetiteljima.

U prizemlju Narodne knjižnice Grad upriličena je i izložba autorovih knjižnih izdanja, plakata, ilustracija te grafičko-pjesničkih mapa, koja se može pogledati do 4. prosinca.

Show More

Povezane objave

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Back to top button
Close
Close