MagazinVečernji list

Dokumentarac koji objašnjava pandemiju: ‘Virusi se baš ne išeću kroz vrata’

Ovih se dana priča samo o virusima. I nešto malo o američkim izborima. I to je to. Tako je i National Geographic, logično, odlučio napraviti emisiju upravo o virusima, no s manje teoretiziranja, a više istraživanja na terenu, odakle virusi, od kojih su neki i opasni po ljude, dolaze. Dokumentarana serija “Lovci na viruse” u produkciji National Geographica, ABC-a i Lincoln Productionsa prati istražitelje Christophera Goldena i Jamesa Longmana u zračnim lukama, taksijima i ostalim mjestima gdje dolazi do ljudske interakcije, a koja su pogođena trenutačnom globalnom pandemijskom krizom. Dokumentarnu emisiju moći ćete pratiti 22. studenoga od 22 sata na National Geographicu. Jedna od sugovornica s kojom su dvojica istraživača razgovarala jest američka znanstvenica dr. sc. Kendra Phelps koja viruse istražuje na terenu.

Kako to da ste se odlučili na proučavanje virusa u prirodi, a ne u laboratoriju?

Šišmiše proučavam na terenu već 20 godina. Da, dobro je pitanje kako se to dogodilo, jer sasvim sigurno nisam s 10 godina pomislila kako bih željela proučavati baš tu vrstu. No volim raditi sa šišmišima, čak i noću u špiljama pri vrlo teškim uvjetima, to me doista zanima. Većina mog rada temelji se na konzervaciji. Sada šišmiše jako krive za ovo što se događa, a to doista nije fer prema običnom šišmišu. Na terenu učimo o rasprostranjenosti i brojnosti različitih vrsta šišmiša jer se to do sada malo izučavalo, kao i virusi povezani s njima. Moj je rad proaktivan, nadzor koji radimo u istraživanju tiče se i virusa koji šišmiši nose kao i mogućnosti da se oni prenesu na čovjeka. Jer mnogi se od tih virusa ne prenose na nas. Tako možemo biti korak ispred opasnosti i zaustaviti potencijalnu pandemiju, ako se baš tako želimo izraziti. Gledamo koje patogene nose i pod kojim uvjetima, jesu li njima izloženi i ljudi. No ima i situacija na koje vas baš i ne upozore. Primjerice, jedna od špilja u kojoj smo bili bila je jako minirana, a onda su tu bile i prepreke poput starih guma kao i vreća gvana, šišmišjeg izmeta. Očito ste izloženi šišmišjim izlučevinama, a iznad vas su i sami šišmiši koji obavljaju svoje tjelesne funkcije, pa je to situacija u kojoj vreba potencijalna zaraza. Ako na takvom mjestu otkrijete neki patogen, onda se zabrani pristup ljudima u špilju kako bi se spriječio kontakt.

Jeste li ikada pomislili da ćete svjedočiti jednoj pandemiji?

Doista nisam mislila da ću raditi u uvjetima pandemije, ali ne iznenađuje me da je do nje došlo. Kada je postojanje SARS-CoV-2 prvi puta objavljen, mislila sam da će slijediti isti put kao i SARS koji je nestao za nekih godinu dana, zarazio 8.000 ljudi od čega je umrlo 800 ljudi. No, nisam očekivala niti da će Sjedinjene Države biti vodeća zemlja po broju zaraženih, bilo je tu dosta neočekivanih stvari, svakako nisam očekivala da bi mogli umrijeti milijuni ljudi.

Još ima onih koji misle da je SARS-CoV-2 nastao u laboratoriju. Kako znamo da to doista nije istina?

Znamo kakva mu je genetska sekvenca. Za virus SARS-CoV-2 koji uzrokuje COVID-19 znamo da je genetski, evolucijski te je u srodstvu s prethodnim virusima koji potječu od šišmiša. Vrlo su slični, u omjeru od čak 97 posto, i to je prilično čvrst dokaz da se radi o nečemu što vuče podrijetlo od šišmiša. Drugo je pitanje kako se prebacio na ljude. Mogu vam isto tako reći kako surađujemo s Institutom u Wuhanu koji optužuju da je iz njega potekao virus, no to je laboratorij najveće sigurnosti koji možete imati na svijetu, nivo sigurnosti je BSL4. Virusi se baš ne išeću kroz vrata, a laboratoriji poput ovoga opremljeni su tako da se izlazak virusa uopće ne dogodi. Ljudi koji tamo rade posebno su obučavani, znaju kako se treba ponašati, dekontaminirati, sigurnost je visoka, teško se može nešto dogoditi. Naprosto je sve to jedna teorija zavjere. Osim toga, zašto je to važno? Ovaj virus ubija ljude zabrinjavajućim tempom, ono o čemu treba razmišljati je kako ga suzbiti, a ne upirati prstom u nekoga.

Virus Hunters

Virus Hunters

Jeste li se zatekli u nekim situacijama u kojima ste se bojali virusa?

Nemam straha. Uvježbana sam, utrenirana za sigurnost u rukovanju virusima. Pratimo vrlo stroge smjernice, to ne podrazumijeva stalno nošenje skafandera, ovisi o tome gdje radite. U emisiji se vidi situacija kada smo radili u Turskoj, nosimo maske, pokrove za oči, rukavice. No kako sa šišmišima radim 20 godina, znam kakav je omjer rizika da se zarazim, a on je vrlo mali. No dogodi li se to, posljedice su vrlo ozbiljne. Zato se poduzimaju stroge mjere. Znala sam se više prepasti ljudi, kad bi se noću približio netko nenajavljen, a ne samih virusa.

Kako će se ova pandemija zaustaviti, hoće li virus sam nestati ili treba čekati cjepivo?

Cjepivo će sigurno pomoći, no još ne znamo koliko će biti učinkovito. Do sada nismo imali cjepivo za koronavirus, a ima sedam koronavirusa koji mogu prijeći na ljude. To su, primjerice, SARS, MERS i SARS-CoV-2, očito. Nema cjepiva za njih kao ni za ostala četiri koji izazivaju običnu gripu. Ni cjepiva koja se protiv koronavirusa koriste na stoci također nisu osobito učinkovita. Sada ulažemo sva globalna sredstva da bismo pronašli cjepivo bez kojega nećemo dostići imunitet krda za koji je potrebno 70 ili 80 posto prokuženosti, još proučavamo otpornost temeljem antitijela. Jer, bilo je slučajeva reinfekcije samo nekoliko mjeseci nakon zaraze. Još jako puno učimo o COVID-19, dobili smo malo na vremenu jer smo sve ubrzali. Teško je očekivati da će ovaj virus nestati sam od sebe, jer vidimo da zemlje prolaze i drugi, pa i treći val, vraćaju se u karantene. Nemam odgovora na pitanje kako će se sve ovo završiti.

Ima i virusa koji su smrtonosniji od SARS-CoV-2, no nisu se raširili. Ima li još takvih opasnosti?

Provodeći proaktivni nadzor na globalnoj razini, mogli bismo uvijek biti korak ispred patogenih virusa koji su u prirodi. Procjena je da ima 1,7 milijuna neotkrivenih virusa, a od toga je nekih pola milijuna patogeno. Pokušavam katalogizirati viruse koji su u prirodi i spriječiti njihovo širenje različitim mjerama, zdravstvenim ili fizičkim, poput zatvaranja špilje o čemu sam govorila.








objavila fotku
Nova ljubav? Ecija provela večer u parku i pokazala misterioznog muškarca









nema kraja
Ostavila je bolesnog glazbenika zbog ljubavnika – preko poruke. Sada traži milijune i ne želi izaći iz kuće






25.10.2015., Zagreb - U kazalistu Vidra odrzana je premijera predstave Miris lovine. Vera Zima. Photo: Tomislav Miletic/PIXSELL


tužan odlazak
Objavljeni detalji posljednjeg ispraćaja Vere Zime, zbog epidemiološke situacije na Krematorij neće stati svi



Show More

Povezane objave

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Back to top button
Close
Close