Kolumnesibenik.in

Do kralja Zvonimira dug je put: Tek otkrivamo puno mlađe faze kninske tvrđave

Kninsku tvrđavu, Zvonimirovo sijelo i jednu od najvećih i najvažnijih tvrđava na istočnom Mediteranu, Venecija je temeljito preoblikovala i znatno povećala početkom 18. stoljeća. Time nam je otežala potragu za najstarijim, srednjovjekovnim slojevima kninske tvrđave. Ipak, ne toliko da iskusnom znanstvenom oku ne bi promakao njen izvorni srednjovjekovni oblik. Samo, gdje se on skriva?

Kaštel Knin (Tina) i kaštel Lab na karti Matea Pagana

Prije svega moramo razriješiti pitanje koliko kninskih tvrđava u srednjem vijeku ima. Po svemu sudeći dvije. Tako stoji na možda najvažnijem povijesnom crtežu zaleđa Šibenika i Zadra – karti Matea Pagana s početka 16. stoljeća. Ta karta pokazuje i prostor Drniša i Knina. Na mjestu Knina vide se dvije tvrđave: kaštel Knin (na karti pod imenom Tina) i kaštel Lab. Vide se na toj karti i kninsko podgrađe (Borgo de Tina) i obližnji Kapitul, o kojem sam već pisao. Povijesno je poznato da je u razvijenom srednjem vijeku, kad su Hrvati bili u zajedničkom kraljevstvu s Mađarima, u kaštelu Knin stolovao hrvatski ban, a u kaštelu Lab podban. Kaštel Knin na karti Matea Pagana je bez svake sumnje današnji Gornji grad na kninskoj tvrđavi. A gdje je kaštel Lab? I to je poznato. Kaštel Lab je na mjestu gdje se vijori hrvatska zastava i nalazi skulptura prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Upravo tu se krije jedan od najvažnijih odgovora na zagonetku kninske tvrđave. Na ulazu u taj prostor kninske tvrđave nalazi se jedini natpis na tvrđavi iz mletačkog vremena. Na natpisu stoji da je tvrđavu obnovio i proširio mletački generalni providur Karlo Pisani 1711. godine. Zašto je natpis baš na tom mjestu? Zato jer je Venecija taj prostor najviše promijenila u odnosu na njegov izvorni srednjovjekovni izgled. S obzirom na velike gradnje u donjim dijelovima tvrđave u doba Venecije, očekivali bismo tako važan natpis negdje drugdje na primjer ispod reljefa krilatog lava sv. Marka kod glavnog ulaza u tvrđavu, na bastionu imenovanom po istom tom providuru Pisaniju. Ali ne, venecijanski providur ga je postavio tamo gdje je oduvijek vijorila zastava, od vremena srednjeg vijeka. Ništa neobično, jer su takvi natpisi uvijek stajali na mjestima gdje je nešto važno napravljeno. 

Do sada se nitko nikad nije zapitao zašto je to tako, mada je bilo očito. A kad je nešto tako očito onda najčešće svima promakne. I meni je gotovo promaklo.

Tako nam za istinu o tome gdje se nalazi stariji srednjovjekovni dio kninske tvrđave nisu zasad potrebne ni analiza kamena ni analiza žbuke, pa ni arheološka istraživanja. Dovoljno je oko i puno znanstvenog znanja i iskustva. Naime, pravi poznavatelji tvrđava odmah ‘osjećaju’ razliku između gradnje srednjeg i novog vijeka. Razlika je u oblicima i načelima. Štoviše, moglo bi se kazati kad vidite jednu srednjovjekovnu tvrđavu kao da ste ih vidjeli sve. Njihova osnovna karakteristika, kod nas u Dalmaciji, je izrazito prilagođavanje konfiguraciji terena i redovito smještanje na vrhu uzvisine. Upravo tako izgleda i Gornji grad ili kaštel Knin na kninskoj tvrđavi. Do njega se dolazi na način karakterističan za sve srednjovjekovne tvrđave – uskom stazom koja vodi do glavnih ulaznih vrata s pokretnim mostom. Koji se danas na preoblikovanoj kninskoj tvrđavi ne vidi, što ne znači da nije postojao. Ostatak jednog fortifikacijskog elementa iznad ulaznog portala u kaštel Knin mogao bi biti srednjovjekovni. Naime, točno iznad ulaza u kaštel Knin još se vide kamene konzole koje predstavljaju ostatke tzv. berteske koja je služila za dodatnu zaštitu ulaznih vrata. Iz nje su branitelji mogli djelovati okomito po neprijatelju koji bi navaljivao na vrata. Takav element je tipično srednjovjekovni i Venecija ga ne bi napravila početkom 18. stoljeća.

Do povijesnog kaštela Lab, gdje se nalazi zastava, također se dolazi uskim zavojitim putem gdje se na kraju sigurno u izvornom srednjovjekovnom obliku u utvrdu ulazilo preko pokretnog mosta. Venecija je naposljetku 1711. godine sve to preoblikovala i zato je natpis na tom mjestu. Od starog povijesnog kaštela Lab nije na prvi pogled nažalost ostalo ništa, a pitanje je što je ostalo i u arheologiji. Za razliku od Gornjeg grada ili kaštela Knin koji je srednjovjekovni već na prvi pogled.

Kninska tvrđava - Gornji grad ili kaštel Knin

Vjerovali ili ne, prvi pravi konkretni znanstveni koraci prema utvrđivanju što je točno srednjovjekovno na kninskoj tvrđavi napravljeni su tek prije nekoliko godina, radom kolege Krešimira Regana objavljenim 2014. godine. Mada se od početka 80-ih godina prošlog stoljeća znalo da su na tom prostoru postojala dva zasebna kaštela, kaštel Knin i kaštel Lab, nije se puno maklo dalje od povijesnih spekulacija. Postojanje dva kninska kaštela otkrio je tada naš ponajbolji poznavatelj srednjeg vijeka Nikola Jakšić, umirovljeni profesor Sveučilišta u Zadru.

Tako je to obično u hrvatskoj znanosti. Što je veća znanstvena tema, a to kninska tvrđava zasigurno jest, to je manje znanje. A gdje su tu hrvatski kralj Zvonimir i 11. stoljeće? Zvonimir, kojeg nakon krunidbe u listopadu 1075. u Solinu, najviše vežemo uz Knin. Za razliku od njegovog prethodnika Petra Krešimira IV. kojem su bili draži Šibenik, Biograd i Nin. Očito ćemo morati pričekati još neko vrijeme da saznamo gdje je njegov dio kninske tvrđave. Zasad tek pokušavamo razjasniti gdje su ostaci kninske tvrđave, kaštela Knin i kaštela Lab, iz razvijenog srednjeg vijeka skoro nekoliko stotina godina kasnije.

A mitovi i legende? Pa valjda smo već dovoljno odrasli za njih.

Show More

Povezane objave

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Back to top button
Close
Close