Slobodna DalmacijaSplit

Čekao se pad cijena kvadrata, no Splićani sada traže još više para. Direktor Dalkoninga: Prošao je korona-šok, nema problema ni s gradnjom ni prodajom

Svojom pojavom u ožujku prošle godine, korona je zaustavila brojne aktivnosti, pa tako i trgovanje nekretninama. Pokazat će se bez značajnijih posljedica. Pitanje je naravno hoće li tako biti i u ovoj godini.

Sukladno situaciji u ožujku 2020. očekivao se pad traženih cijena, pogotovo ako se korona ‘zadrži’ na duži rok. Do pada, međutim, nije došlo makar je korona ostala do danas, a kupci nisu pokazivali zanimanje za ponuđene nekretnine. Među njima ni oni iz inozemstva koji su što više otkazivali već zakazane obilaske odabranih kuća, primjerice.

Tijekom ljeta postalo je očito da značajnijeg pada neće ni biti, a analiza internetskog oglasnika Njuškalo za listopad 2020. pokazala je da su tražene cijene za 6,6 posto bile više nego u istom mjesecu 2019. godine. Tako je u Splitu lani u listopadu prosječna tražena cijena bila 2996 eura po kvadratu, a u Dubrovniku 3677 eura za kvadrat.

Budući da zabrana rada nije obuhvatila građevinski sektor, investitori su mogli završiti započete i pokrenuti rad na novim višestambenim objektima tako da nije osiromašena ni ponuda novogradnji.

– Covid je lani u ožujku – travnju izazvao šok, nije se znalo što će se događati. Šok je, međutim, brzo prošao, tenzije iz proljetnog dijela 2020. su popustile i mi smo nastavili intenzivno raditi projekte koje smo imali. Nije bilo problema ni s gradnjom, ni s prodajom – kazao nam je Željko Krstičević, direktor “Dalkoninga”, dodajući:

– Rukovodeći se tim iskustvom ni ove godine ne očekujemo promjene u realizaciji pripremljenih projekata.

Riječ je o stambenim projektima na Žnjanu, a prvi među njima je zgrada sa 20 stanova, već prodanih po prosječnoj cijeni od 3350 eura po kvadratu, u kojoj će tijekom sljedećih mjesec dana biti obavljen tehnički pregled. U gradnji je pak objekt Radoševac s 34 stana koji će biti završen u studenom ove godine, a prosječna cijena kvadrata je također 3350 eura.

Na Žnjanu je planirana i zgrada sa 20-ak stanova koja će se početi graditi u proljeće ove godine, dok su četiri zgrade s ukupno 50-ak stanova također na Žnjanu u fazi razrade koncepta projekta, ali s planiranim početkom gradnje pred kraj ove godine. Cijena kvadrata još nije određena, no, kaže naš sugovornik, ne bi se trebala značajnije promijeniti u odnosu na aktualne.

– S potražnjom nemamo problema, dijelom zbog dobre lokacije, a dijelom zbog toga što se u Splitu malo gradi – naglasio je Krstičević.

– Tržište stanova u Splitu je živo, nije kao što je bilo 2019. i početkom 2020. kad je za 100 stanova bilo 300 upita, ali nije ni loše – riječi su jednog splitskog investitora koji planira dva stambena projekta.

Jedan je smješten uz more s prosječnom cijenom kvadrata od 2800 eura, već su zaprimljene predbilježbe za više od 50 posto stanova i interes ne jenjava. Drugi, sa 45 stanova bit će na Pazdigradu s prosječnom cijenom kvadrata od 2700 eura. Činjenica da je veći broj kupaca već uplatio avans, a objekt je u fazi ishođenja građevinske dozvole, potvrđuje zanimanje kupaca za kupovinu novogradnji u Splitu.

Kupuju sportaši i pomorci

Kupci su uobičajeni za ovakve objekte, pomorci, sportaši i ostali koji rade u inozemstvu, a ovdje ulažu u nekretnine, te domaće stanovništvo koje kupnju ostvaruje dugoročnim stambenim kreditom.

– Za razliku kad su subvencije na stambene kredite za mlade, a lani smo ih imali u ožujku i listopadu, bile jedan od razloga zbog kojeg su cijene nekretnina rasle, 2020. to nije bio slučaj. Upravo su one bile značajan čimbenik stabilizacije tržišta jer su utjecale na banke da malo relaksiraju kreditne uvjete koje su postrožili početkom korone – navodi Boro Vujović, direktor “Operete” ujedno dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK, u svojoj ocjeni tržišta nekretnina u prošloj godini.

Naravno riječ je o zagrebačkom tržištu nekretnina na koje je, uz koronu, iznimno utjecao i potres.

Prema statistikama “Operete”, kaže Vujović, cijene u Zagrebu su lani ostale na razini 2019. godine, a to je 1800 eura po kvadratu za rabljene stanove, s onima u novogradnji koje investitori uglavnom prodaju bez posredovanja, podiže se na 2000 eura.

Razlog je, obrazlaže naš sugovornik, što više nije bilo kupaca koji stanove kupuju da bi ih pretvorili u apartmane, a smanjio se i broj kupaca koji su stanove kupovali nakon uspješne turističke sezone.

– Jako je teško predvidjeti što možemo očekivati u ovoj godini, u kojoj je glavni faktor i dalje korona i njezin utjecaj na gospodarstvo – ocjena je Vujovića, uz napomenu da je prvo pitanje hoćemo li imati lockdown jer zatvaranje ima utjecaj na gospodarstvo, a samim time i na tržište nekretnina.

– Ključna je, međutim, nastavlja, ovogodišnja turistička sezona, koja će utjecati na broj transakcija kao i na kretanje cijena. Po pokazateljima koje pratimo, u ovoj godini možemo očekivati pad transakcija. Osim toga, ističu i moratoriji na kredite. Lako je bilo dok banke nisu tražile svoje, a ako ne bude turizma i ne budu se mogli vraćati, poremaćaja će biti upozorava Vujović, dodajući:

– Činjenica je da se od početka pandemije ‘tiska’ velika količina novca, što novac čini manje vrijednim, a jedna od sigurnih luka za očuvanje vrijednosti su nekretnine.

Tračak optimizma naš sugovornik nalazi i u tome što je korona utjecala na povećanje atraktivnosti naše obale, posebno Istre i sjevernog Jadrana, autodestinacije za značajan broj građana Europske unije koji žele ‘second home’ na nekoliko sati vožnje od mjesta u kojima žive.

Kvadrat najjeftiniji u Šibeniku

Dubrovnik ima neusporedivo manju ponudu od Splita, ali zato prednjači u cijeni. Evo primjera iz Njuškala.

Za stan na Lapadu od 60 kvadrata tražena cijena je 240.000 eura (4000 eura kvadrat), a u Splitu za stan na Bačvicama od 58 kvadrata 220.000 eura (3793 eura kvadrat). U Splitu na Sućidru se za stan od 58 kvadrata traži 145.000 eura (2500 eura kvadrat), a u Dubrovniku na lokaciji Grad za stan od 45 kvadrata u prizemlju stambene zgrade 290.000 eura (6444 eura kvadrat).

I Zadar se može pohvaliti cijenom od 3000 eura po kvadratu koja se traži za stan od 70 kvadrata u stambenoj zgradi. Za stan iste površine u Meladi traži se pak 120.000 eura (1714 eura kvadrat).

Šibenik se ističe malom ponudom, puno nižim cijenama i podatkom da je u ponudi veći broj stanova u privatnim kućama. Na lokaciji Vidici za stan od 81 kvadrat cijena je 105.000 eura (1296 eura kvadrat), a na lokaciji Plišac za stan od 121 kvadrat 249.000 eura (2057 eura kvadrat).

Show More

Povezane objave

Back to top button
Close
Close