Slobodna DalmacijaSplit

Bili smo u pravu kada smo sumnjali da je borba za Marjan gotova: pojavile su se nove vrste potkornjaka, slijedi sječa dodatnih 1200 stabala!

– Iako je praćenje stanja pokazalo da se pad populacije mediteranskog potkornjaka u park-šumi Marjan nastavlja, primjećujemo i porast broja osušenih borova te smo odlučili da je vrijeme za njihovu sječu – kazao je Ivan Pernek, znanstveni savjetnik u Hrvatskom šumskom institutu, na konferenciji za novinare održanoj jučer na južnim padinama marjanskoga brda.

– Od 2017. godine radimo analizu po istim metodama, i terenskim praćenjem i preko feromonskih klopki utvrdili smo da razlog tolikog crvenila nije samo mediteranski potkornjak, na kojeg procjenjujemo da otpada polovina trenutno vidljive štete, nego i neke sekundarne i tercijarne vrste potkornjaka koje dolaze poslije njega, a s kojima se lakše obračunati jer se nove generacije stvaraju samo jednom u godini, te je šteta nastala na zdravim stablima tijekom prošlogodišnje sječe, koja su se za posljedicu osušila – kazao je Pernek, istaknuvši kako isto upućuje na to da zarazni potencijal nije tako velik kako se čini u ovom trenutku.

Manje opasna vrsta

Prema njegovim riječima, početkom jeseni u feromonskim su se klopkama ponovno počeli pojavljivati potkornjaci te je u kratkom roku nastala značajna šteta, koja je, kako je naglasio, ipak u okvirima moguće sanacije, uz potrebu za žurnom sječom.

S obzirom na potencijal jačanja nove prisutne vrste potkornjaka, odgovornog za žarišta u okolici Zadra, najavio je mogući nastavak širenja zaraze, koja, kako je dodao, zbog sporijeg razmnožavanja predstavlja manju prijetnju.

– Ako je mediteranski potkornjak korona, onda je ovaj drugi prehlada, no svejedno ga treba sanirati – oprezno je istaknuo Pernek.

Iako su u posljednjem izvješću Gradu Splitu u Šumarskom institutu naveli kako je bitka s potkornjakom završena, očito je da se nastavlja. No, bude li se nastavilo praćenje, uz pravodobne reakcije u vidu sječe i drugih zaštitnih mjera, ona će, kako je istaknuo ovaj znanstvenik, sigurno biti dobivena.

Kako je kazao, sadnja novih stabala moguća je već u ovoj fazi jer zaraza ne prijeti mladom boru, koji nema dovoljno razvijenu koru, a pogotovo drugim vrstama stabala.

Ne bi li rasvijetlio koje su poteze u smjeru sanacije i pošumljavanja do sada povukli gradski oci u ime Stožera civilne zaštite, medijima se obratio i lokalni koordinator Nenad Ružić, najavivši sječu zaraženih stabala do kraja godine te sadnju novih na proljeće.

– U petak smo imali sastanak na kojem nam se pridružio i predsjednik Uprave Hrvatskih šuma, a na kojem smo definirali probleme i zaključili da će sječa početi brzo. Hrvatske šume i sada su na terenu te rade preostalu doznaku, a velik je dio tog posla već gotov. Moja je procjena da ćemo ukupno imati oko 1100 do 1200 stabala za sječu, što suhih, što zaraženih, a većinom su suha.

Sječa bi trebala početi za 15 dana, a ne bi trebala trajati dulje od 20 radnih dana. Nema više vožnje, izvoza, mljevenja – cijele one procedure koju smo prolazili do sada, nego će sve ići dosta brzo – kazao je Ružić, objasnivši kako će se stabla na licu mjesta posjeći na metricu, napravit će se šumski red, a zaraženi dijelovi eventualno će se prekriti insekticidnom mrežom. Nakon pravljenja šumskog reda, podloga je, kako je dodao, spremna za pošumljavanje.

Zakon usporio sadnju

Kako smo doznali, proglašenjem izravne opasnosti u Banovini su doskočili opsežnim zakonskim procedurama koje bi usporile proces, pa je prema Zakonu o elementarnim nepogodama gradonačelnik direktno ugovorio suradnju s Hrvatskim šumama, budući da slovenska tvrtka “Matima”, koja je odradila prvi krug sanacije, u predstojećem obujmu posla nije pronašla isplativost.

Na pitanje zašto do sada nije započeto pošumljavanje, Ružić se pozvao na zakonske procedure.

– Kao građanin, slažem se da je trebalo početi prekjučer, ili prije dvije godine, ali izravna opasnost ne odnosi se na pošumljavanje te se taj dio radova izvodi sukladno sa zakonskom regulativom. Cijelu ovu godinu govorilo se kako gradonačelnik i stožer ne rade ništa, no mi smo mukotrpno radili. Grad Split došao je do podataka o svojem vlasništvu te je šumoposjednik, kao i Hrvatske šume, koje tu funkciju obnašaju u ime RH, koja je vlasnik gotovo polovine Marjana. Na njima je da do ožujka naprave svoj program gospodarenja, a mi čekamo pozitivan odgovor Ministarstva za uspostavu gospodarske jedinice u vlasništvu Grada Splita kao šumoposjednika kako bismo pristupili izradi vlastitog programa zaštite, njege i obnove. Potom ćemo oformiti nove odjele i odsjeke te će se sukladno zakonskoj proceduri ići na pošumljavanje, jer mi već imamo gotove elaborate koje je izradio Hrvatski šumarski institut – kazao je Ružić.

Pošumljavanje, koje predviđa sadnju 16 tisuća stabala, svatko je, kako samo doznali, dužan odraditi na svojem dijelu šume, zbog čega su se u Gradu i odlučili na suradnju s Hrvatskim šumama, koje su već prisutne na lokaciji te, kako je istaknuo Ružić, imaju najbolje resurse i struku.

– Moglo se i brže reagirati, ali u ovim smo vremenima napravili maksimalno što smo mogli – zaključio je Ružić.

Program sadnje obuhvaća i privatne vlasnike

Program sadnje obuhvaća i privatne vlasnike
Privatni vlasnici po Zakonu moraju osnovati gospodarsku jedinicu te će po posebnim propisima rješavati svoje obaveze u zaštiti i njezi šume. Program će obuhvatiti sve vlasnike, kao što i potkornjak nije birao – kazao je Ružić

Show More

Povezane objave

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Back to top button
Close
Close