AktualnoSlobodna DalmacijaSvijet

Američka noćna mora neće prestati u srijedu: Trump je na ovim izborima dobio čak 11 milijuna više glasova nego na prethodnim. Trumpizam živi i dalje

Novi predsjednik SAD-a Joe Biden već će u srijedu, prvog dana svog predsjedanja, donijeti niz uredbi kojima će poništiti neke odkontroverznih odluka dosadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa. U tom smislu, kako navode ljudi iz njegove administracije, Biden planira vratiti SAD u Pariški klimatski sporazum, poništiti američko povlačenje iz WHO, ukinuti Trumpovu zabranu ulaska u SAD za državljane višemuslimanskih zemalja, te pooštriti obavezu nošenja protuepidemijskih maski za lice.

Nadalje, novi predsjednik SAD-a namjerava proširiti moratorij na deložacije i ovrhe povezane s pandemijom, te donijeti niz drugih dekreta već u prvih deset dana predsjedanja, do 1. veljače.

„Novoizabrani predsjednik Biden djelovat će ne samo da poništi najozbiljniju štetu koju je Trumpova administracija napravila, već i da zemlju pomakne naprijed”, najavio je u subotu Bidenov budući šef kabineta Ron Klain.

No hoće li taj Bidenov „blitzkrieg” s dekretima i uredbama biti dovoljan da se anulira kontroverzno nasljeđe Donalda Trumpa? Prije nego što se osvrnemo na američku unutarnju politiku, pokazat ćemo da će na polju vanjske politike novi predsjednik SAD-a imati puno problema da ispravi Trumpove „krive Drine”. Iako je istina da Trump, za razliku od svojih prethodnika u Bijeloj kući, u svom mandatu nije pokrenuo nijedan novi rat, više njegovih vanjskopolitičkih poteza znatno će otežati posao Bidenu.

Samo u zadnjih tjedan dana Trumpov državni tajnik Mike Pompeo proglasio je ukidanje svih restrikcija u odnosima između SAD i Tajvana (čime je pogoršao odnos Amerike i Kine), a istodobno se u stvaranju prepreka za Bidenovo političko djelovanje obilato poslužio fintama s terorizmom: Kubu je stavio na popis zemalja „koje sponzoriraju terorizam”, Iran je optužio da „podupire terorističku organizaciju al-Qa’idu”, a jemenske Hutije stavio je na popis „terorističkih organizacija”.

Time je Trump prilično otežao moguće Bidenove namjere da relaksira odnose s Kinom, Kubom i Iranom, kao i mogućnost da se okonča rat u Jemenu. Naime, dok je za stavljanje nepoćudne države na „teroristički popis” dovoljan jedan potez perom, za skidanje s tog popisa nužna je prilično komplicirana procedura u Kongresu, za što će Bidenu trebati mjeseci, ako ne i godine.

Osobito je puno „vrućih kestena” Trump ubacio u žeravicu odnosa s Iranom, od povlačenja SAD-a iz iranskog nuklearnog sporazuma (utanačenog baš u mandatu Baracka Obame, kojem je Biden bio potpredsjednik) do ubojstva iranskog generala Qasesma Soleimanija, čime je Trump ojačao radikalne struje u Teheranu, a oslabio iranske umjerenjake.

Bidenu će sada biti puno teže dovesti odnose s Iranom u kakvu-takvu mirniju konstelaciju.

No sve je to mačji kašalj prema tinjajućim bombama koje je Trump ostavio u unutarnjoj politici Amerike, za što je dovoljna ilustracija nezapamćeni nasilni upad njegovih pristaša u zgradu Kapitola 6. siječnja, koje je upravo on tog popodneva potaknuo zapaljivim i huškačkim govorom u Washingtonu.

Sigurnosne službe u SAD-u smatraju da taj napad na zgradu Kongresa može biti tek prva u nizu nasilnih pobuna koje će se na teritoriju Amerike događati u vrlo bliskoj budućnosti. Iako je Trump naknadno pozvao na „mirnu tranziciju vlasti”, FBI je već upozorio da se na dan Bidenove inauguracije mogu očekivati nasilne i potencijalno oružane demonstracije u svih 50 američkih saveznih država.

Štoviše, u pripremi za takve scenarije, više saveznih država već je preventivno aktiviralo Nacionalnu gardu (Michigan, Virginia, Wisconsin, Pennsylvania, Washington…).

No čak i da se u srijedu ne dogodi nikakvo nasilje, pa čak i da Senat američkog Kongresa donese presedansku odluku o Trumpovu opozivu – čime se otvara put da se Trumpu rezolucijom trajno zabrani bavljenje politikom – tempirana bomba trumpizma i dalje će otkucavati pod samim temeljima američke demokracije.

S liberalne točke gledišta, s koje polazi američka Demokratska stranka, Trumpov mandat bio je katastrofa takve magnitude da je nužno trajno izbaciti Trumpa iz politike, kako se takva katastrofa više nikad ne bi ponovila. No statistika je neumoljiva: za Trumpa na ovim izborima nije glasalo manje, nego više ljudi u odnosu na izbore iz 2016. godine. Čak 11 milijuna ljudi više (75 prema 64 milijuna).

Trumpistička Amerika nije se u ove četiri godine smanjila – naprotiv, ona se povećala. To je ključni razlog sumornih projekcija o američkoj budućnosti.

Trump i trumpizam, naime, nisu samo politički fenomeni, već i simptomi jedne dubinske krize koja već dugo vremena nagriz američko društvo. Može se raspravljati je li to kriza ekstremnog kapitalizma ili strukturnog rasizma, ili možda neke kombinacije tih društvenih kancera, ali svakako nije slučajno da se Amerika negdje oko 2015. godine, nakon mnogih desetljeća „društvene uspavanke” – u kojima su se na vlasti smjenjivale dvije bliske centrističke partije čije su se razlike neprestano smanjivale, a sličnosti rasle – odjednom probudila istodobno suočena s dva protestna pokreta.

Tada je, prije nekih pet godina, istodobno ojačalo lijevo krilo Demokratske stranke i desno krilo Republikanske stranke. Protestni pokret na ljevici predvodio je senator iz Vermonta Bernie Sanders, dok je pobunu protiv establishmenta na desnici poveo nekretninski milijarder i zvijezda reality-showova Donald Trump.

Republikanska stranka bolje je od svog demokratskog parnjaka osjetila „nove vjetrove” u američkom društvu: dok su Demokrati dvaput zaredom opstruirali svog „disidenta” Sandersa, Republikanci su svom desničarskom Sandersu (čitaj: Trumpu) dali šansu, i ovaj je to iskoristio, pa je na izborima 2016. porazio favoriziranu demokratsku kandidatkinju Hillary Clinton.

Otada počinje ova agonija Amerike, koja je kulminirala nevjerojatnim scenama od 6. siječnja na Kapitolu.

Ali ta agonija neće i ne može biti riješena prostim micanjem Trumpa iz Bijele kuće i aktivne politike. Jer, ponovimo: Trump nije samo fenomen, nego i simptom. On je 2016. pobijedio upravo zato što je preveliki broj Amerikanaca osjećao da s postojećim neoliberalnim sistemom nešto dubinski nije u redu.

A sada se u Bijelu kuću vraća čovjek koji je emanacija i personifikacija baš tog sistema.

A duh iz boce je u međuvremenu “prokuljao” u američku atmosferu. Točnije: 75.000.000 takvih duhova.

Show More

Povezane objave

Back to top button
Close
Close